Skip to main content

XINA NIA KONSEITU NEGÓSIU





Uza osan hodi halo osan

         Komersiante lolós la tauk kompetisaun no lakon. Sira labele iha hahalok hanesan ódiu no laran moras ba komersiante seluk. Hahalok ne’e hotu  sira tenki hamos no soe dok se sira hakarak susesu iha komérsiu nebé agora daudaun halao. Ema Xina rekomenda iha kompetisaun, tanba buat ne’e hasae abilidadi, produtividadi, matenek, kreatividadi, no fó esperiénsia barak nebé útil. Maibé, komérsiu nebé akontese, halao ho negativu sei la lori sorte saida deit no ba ema se deit. Iha ema Xina nia konseitu komérsiu, ema nebé manan laos tenki hetan buat hotu-hotu. Ida nebé lakon la signifika tenki lakon buat hotu.
            Ema Xina kontra konseitu zero sum game iha komérsiu. Iha komérsiu, diak liu fó proveitu ba parte hotu, tantu ba kolega komersiante, kompetidor, no sosa-nain. Komérsiu sei dezenvolve ba oin se situasaun win-win bele aplika iha atividadi kontratu nian. Kada komersiante tenki respeitu malu, labele foti-an boot liu ema seluk. Ema Xina rekomenda servisu hamutuk no hahalok ajuda maluk komersiante seluk.
            Ema Xina nia konseitu komérsiu la hanesan ho konseitu ema Melaiú nian. Ema Xina la gosta “han” ka buka lukru ba-an mesak. Sira la sujere atu raut mesak hotu lukru  no rikusoin. Kontráriu, se presiza, sira fahe lukru hotu nebé sira hetan ho komersiante seluk. komersiante labele hanoin-an deit. Sira mos tenki hanoin ema seluk. Tanba, laiha komersiante ida bele moris mesak. Sira dependente mos ba komersiante seluk atu hetan sasan, sosa-nain, no abilidadi. Konseitu ida ne’e importanti atu garantia ézitu komérsiu ida nian. Maibé, ema Melaiú sala intérprete konseitu ne’e iha área komérsiu.  Nia konsekuénsia, akontese kompetisaun negativu nebé ikus mai hamonu no harahun hotu ema Melaiú nia kontratu.

            Dala barak akontese, komersiante Melaiú fan sasan nebé hanesan iha zona hanesan. Se loja ida fan tomyam (sopa nan manu aimanas), loja sira seluk mos fan buat hanesan. Se iha loja ida fan dosi, aban sei mosu loja seluk mos fan dosi hanesan. Hahalok ida ne’e sai ona hanesan kultura no mode ida entre komersiante Melaiú iha nebé deit sira halo kontratu. Konseitu modelu komérsiu ne’e la benefisia no hamosu kompetisaun nebé la saudavel. Ikus mai, laos komersiante hotu la hetan lukru, maibe sira hotu lulun biti no tenki fan sasan seluk. Situasaun ne’e mos, akontese iha fulan jejun Ramadaun nian. Momentu hanesan ne’e,  hamosu komersiante barak hanesan kulat iha tempu udan. Sira fan sasan atu  hetan lukru iha tempu nebé badak no sei deskansa wainhira Festa Ramadaun hotu. Se fan hahan hanesan mi goreng sei la halo komersiante ne’e susesu iha kampu komérsiu nian. Barak mak mosu derepenti, no lakon derepenti mos.
            Komersiante modelu kulat ne’e la hetan fatin iha mundu komérsiu ema Xina nian. Grupu ida ne’e la soi atu temi nudar komersiante no emprezáriu nebé tenki hatudu sira nia solenidadi no komitmentu nebé ás atu kontínua halo kontratu permanente. Ema Xina la gosta halo kontratu temporáriu, maski entre sira iha mos balu halao kontratu kiik. Halo kontratu kiik diak liu duke halo kontratu temporáriu, tanba kontratu iha oportunidadi atu krese. Komersiante temporáriu laos labele krese, maibé mos sei hasoru problema finanseiru atu hahu nia atividadi kontratu nian. Sira halo kontratu atu hetan deit osan bolsu no osan kompras nian. Maibé, objetivu prinsipál komérsiu atu hetan lukru. Uza osan atu halo osan. Uza osan atu halo investimentu no aumenta funda ka kapitál. Osan lolós la uza ba halo buat seluk, sa tan osan nebé mai hosi lukru negósiu nian.
            Hanesan tiha ona tradisaun ida, ema Melaiú la prepara osan kiik  nudar osan troka ba sosa-nain sira. Lukru nebé sira hetan ohin loron, uza kedas hosi sosa sasan kontratu nian. Sira hanoin katak rendimentu nebé sira hetan ohin loron nudar kapitál servisu nian. Komersiante ida tenki iha kapitál reserva atu uza nudar kapitál servisu ba kontratu nian . Ba ema nebé fan hahan, presiza prepara osan rahun nudar osan troka. Komersiante Xina no India raru hasoru problema ho osan troka. Maibé problema ne’e, komersiante Melaiú sira sempre hasoru, tanba ne’e influénsia sosa-nain nia konfiansa ba sira. Komersiante tenki hakas-an dezenvolve maneira serví nebé diak liu atu manan sosa-nain sira nia konfiansa.
            Siénsia psikolojia dehan, sosa-nain hakarak atendimentu nebé lalais, efikaz, no matan-moris. Komersiante labele lamenta iha sosa-nain sira nia oin, sa tan hatudu emosaun negativu, hanesan hirus, baruk, hatudu hahalok hanesan la gosta ema, no sllt. Labele koko atu hakilar sosa-nain sira tanba sira selu laos atu simu fali liafuan nebé la diak atu rona. Iha negósiu, kada komersiante tenki kaer ba konseitu ne’e, katak “sosa-nain sira mak liurai”. Tanba sira mak halo ita nia sasan sai folin, no sira mos mak defini komérsiu ida ba oin ka ba kotuk. Konseitu ne’e ema Xina kaer no halao iha sira nia atividadi kontratu hotu. Komersiante tenki kompromisu ho sosa-nain. Sira mos tenki iha fleksibilidadi iha nia atividadi komérsiu hodi satisfaz sosa-nain nia laran.


            Tanba ne’e, komersiante Xina sempre hatan atu haksesuk-folin. Maski prosesu ne’e han tempu no hamenus lukru, hahalok ne’e halo sosa-nain sira kontenti. Sosa-nain nebé kontenti sei mai fali. Keta laran metin, sosa-nain nebé hirus, la satisfeitu, no senti moe sei mai fali ba komersiante nebé la diak hasoru sira. Iha ema barak mak gosta halo kontratu komérsiu nian ho komersiante Xina. Ema sempre hili ema Xina ba servisu sira hanesan, badae, liga iletrisidadi, hadia kareta, harí uma, no renovasaun edifisiu. Nia fator ida mak ne’e: tanba ema  fiar no konfia liu ema Xina. Maski dala ruma tenki selu karun uitoan, maibé sira bele hatan ka responde ona asinante sira nia hakarak. Buat sira ne’e mak halo komersiante Xina la hanesan ho ema Melaiú.
           
Rezumu ikus
, ema Xina nia konseitu komérsiu kaer ba prinsípiu fundamentál ne’e: kada komersiante kompleta malu. Halo tuir konseitu ne’e, se iha komersiante nebé fan sasan kiik, komersiante seluk fan hena-hatais, no nesesidadi seluk. Atu komersiante sasan kiik sira bele moris, ema Xina sei loke restaurante iha área besik nebá, no sasan aihan nian sei foti hosi loja sira nebé besik. Halo nune, komérsiu iha área ne’e sei krese makás tanba hatudu hahalok tulun no suporta malu nebé forte entre komersiante sira.

Comments

Popular posts from this blog

SERÁ QUE LIBRA, A MOEDA DO FACEBOOK DOMINARÁ O MUNDO?

NOVA YORKA, TIMOR NOW HATENE - O mais novo Libra digital ou "cripto-currency" do Facebook, sua presença é perturbada por órgãos financeiros tradicionais, como bancos e outras instituições financeiras. Mas o Libra terá sucesso como seu 'pai', Bitcoin como agora? "Isso realmente ameaça o governo que emite moeda, os bancos que o salvam e a rede de transmissão real", disse Tally Jason Brown, CEO do aplicativo de pagamento automático de dívidas, divulgado pela CNBC, na quarta-feira (26/6). "As pessoas não entendem como isso pode ser perturbador se o Libra for realmente lançado", continuou Brown. Ele prevê que, se Libra for oficialmente lançado em 2020, mais tarde os procedimentos para enviar e pagar dinheiro tradicional, como transações de contas, funcionarão lentamente. Mas o lado positivo é que o lançamento do Libra ajuda as pessoas a obterem dinheiro rapidamente de qualquer lugar do mundo. "A moeda Libra rapidamente se tornará a princi...

ESTRADA LUXU FALTA MANUTENSAUN

Foto: Estrada nasional-internasional dirasaun Mota Ain/Maliana: Rai-taka kuaze tinan TNH - Estadu Timor-Leste iha osan atu investe iha área hothotu. No to ohin loron investimentu boot nebe Governu halo no kontinua investe mak estrada. Maibé problema mak ne'e hafoin Governu investe tiha miloens no biloens ba estrada diak no 'luxu', hafoin hosik eh abandona tiha, sein halo manutensaun kontínua. Embora baleta no estrada hotu nakonu ho rai no fatuk. Lolos kondisaun hanesan ne'e sei bele salva. Maibé Ministériu kompetente la liga duante tinan até udan mai sobu sai pior. Projetu estrada barak nebé abandona mak hanesan: Estrada Dili ba Mota Ain; estrada Aileu ba Ainaro, estrada Dili ba Baucau, no auto estrada (jalan toll) iha Suai. Projetu estrada sira ne'e hotu kategoria luxu no kualidadi. Tanba kolokasaun orsamentu ba konstrui projetu sira ne'e ho osan montante boot no rezulta projetu nebé mos kualidadi. Atu estrada hotu nebé...

MANEIRA | TIPS 13 PREPARA PROPÓSTA BA TEZE

Wainhira sei hanorin fakuldade filozofia iha Universidade privadu iha Dili, tinan hira liu ba, estudante ida husu ba hau oin-sa prepara propósta teze | eskripsi nian. Formulasaun nebe hau hakerek iha né nudar notas nebe uluk hau fo ba amigo né no hau nia esperiénsia sei hanesan estudante mos. Espera katak notas né ajuda alin nebe uluk husu no ita boot sira nebe karik agora presiza. Nudar estudante universitáriu sinál mak né: Nia bele espresa nia hanoin akadémiku iha koalia no hakerek. Hakerek propósta teze nudar momentu aprende hakerek ho matenek tuir lisan akademia nian. Oin-sa atu susesu hakerek propósta teze ida? Antes alin estudante sira hakerek propósta teze nian, karik diak lao tuir estrutura sira nebe aprezenta tuir mai né. 1. Fiar-an Antes hahu buat hotu-hotu, ita boot tenki fiar-an katak ita bele halo servisu né. Presiza konsidera katak né faze da’uluk atu hahu buat importanti ida iha ita boot nia moris. Né duni haboot uluk buat ida naran fiar-an né. Prosesu seluk tuir...