Skip to main content

XINA NIA KONSEITU NEGÓSIU





Uza osan hodi halo osan

         Komersiante lolós la tauk kompetisaun no lakon. Sira labele iha hahalok hanesan ódiu no laran moras ba komersiante seluk. Hahalok ne’e hotu  sira tenki hamos no soe dok se sira hakarak susesu iha komérsiu nebé agora daudaun halao. Ema Xina rekomenda iha kompetisaun, tanba buat ne’e hasae abilidadi, produtividadi, matenek, kreatividadi, no fó esperiénsia barak nebé útil. Maibé, komérsiu nebé akontese, halao ho negativu sei la lori sorte saida deit no ba ema se deit. Iha ema Xina nia konseitu komérsiu, ema nebé manan laos tenki hetan buat hotu-hotu. Ida nebé lakon la signifika tenki lakon buat hotu.
            Ema Xina kontra konseitu zero sum game iha komérsiu. Iha komérsiu, diak liu fó proveitu ba parte hotu, tantu ba kolega komersiante, kompetidor, no sosa-nain. Komérsiu sei dezenvolve ba oin se situasaun win-win bele aplika iha atividadi kontratu nian. Kada komersiante tenki respeitu malu, labele foti-an boot liu ema seluk. Ema Xina rekomenda servisu hamutuk no hahalok ajuda maluk komersiante seluk.
            Ema Xina nia konseitu komérsiu la hanesan ho konseitu ema Melaiú nian. Ema Xina la gosta “han” ka buka lukru ba-an mesak. Sira la sujere atu raut mesak hotu lukru  no rikusoin. Kontráriu, se presiza, sira fahe lukru hotu nebé sira hetan ho komersiante seluk. komersiante labele hanoin-an deit. Sira mos tenki hanoin ema seluk. Tanba, laiha komersiante ida bele moris mesak. Sira dependente mos ba komersiante seluk atu hetan sasan, sosa-nain, no abilidadi. Konseitu ida ne’e importanti atu garantia ézitu komérsiu ida nian. Maibé, ema Melaiú sala intérprete konseitu ne’e iha área komérsiu.  Nia konsekuénsia, akontese kompetisaun negativu nebé ikus mai hamonu no harahun hotu ema Melaiú nia kontratu.

            Dala barak akontese, komersiante Melaiú fan sasan nebé hanesan iha zona hanesan. Se loja ida fan tomyam (sopa nan manu aimanas), loja sira seluk mos fan buat hanesan. Se iha loja ida fan dosi, aban sei mosu loja seluk mos fan dosi hanesan. Hahalok ida ne’e sai ona hanesan kultura no mode ida entre komersiante Melaiú iha nebé deit sira halo kontratu. Konseitu modelu komérsiu ne’e la benefisia no hamosu kompetisaun nebé la saudavel. Ikus mai, laos komersiante hotu la hetan lukru, maibe sira hotu lulun biti no tenki fan sasan seluk. Situasaun ne’e mos, akontese iha fulan jejun Ramadaun nian. Momentu hanesan ne’e,  hamosu komersiante barak hanesan kulat iha tempu udan. Sira fan sasan atu  hetan lukru iha tempu nebé badak no sei deskansa wainhira Festa Ramadaun hotu. Se fan hahan hanesan mi goreng sei la halo komersiante ne’e susesu iha kampu komérsiu nian. Barak mak mosu derepenti, no lakon derepenti mos.
            Komersiante modelu kulat ne’e la hetan fatin iha mundu komérsiu ema Xina nian. Grupu ida ne’e la soi atu temi nudar komersiante no emprezáriu nebé tenki hatudu sira nia solenidadi no komitmentu nebé ás atu kontínua halo kontratu permanente. Ema Xina la gosta halo kontratu temporáriu, maski entre sira iha mos balu halao kontratu kiik. Halo kontratu kiik diak liu duke halo kontratu temporáriu, tanba kontratu iha oportunidadi atu krese. Komersiante temporáriu laos labele krese, maibé mos sei hasoru problema finanseiru atu hahu nia atividadi kontratu nian. Sira halo kontratu atu hetan deit osan bolsu no osan kompras nian. Maibé, objetivu prinsipál komérsiu atu hetan lukru. Uza osan atu halo osan. Uza osan atu halo investimentu no aumenta funda ka kapitál. Osan lolós la uza ba halo buat seluk, sa tan osan nebé mai hosi lukru negósiu nian.
            Hanesan tiha ona tradisaun ida, ema Melaiú la prepara osan kiik  nudar osan troka ba sosa-nain sira. Lukru nebé sira hetan ohin loron, uza kedas hosi sosa sasan kontratu nian. Sira hanoin katak rendimentu nebé sira hetan ohin loron nudar kapitál servisu nian. Komersiante ida tenki iha kapitál reserva atu uza nudar kapitál servisu ba kontratu nian . Ba ema nebé fan hahan, presiza prepara osan rahun nudar osan troka. Komersiante Xina no India raru hasoru problema ho osan troka. Maibé problema ne’e, komersiante Melaiú sira sempre hasoru, tanba ne’e influénsia sosa-nain nia konfiansa ba sira. Komersiante tenki hakas-an dezenvolve maneira serví nebé diak liu atu manan sosa-nain sira nia konfiansa.
            Siénsia psikolojia dehan, sosa-nain hakarak atendimentu nebé lalais, efikaz, no matan-moris. Komersiante labele lamenta iha sosa-nain sira nia oin, sa tan hatudu emosaun negativu, hanesan hirus, baruk, hatudu hahalok hanesan la gosta ema, no sllt. Labele koko atu hakilar sosa-nain sira tanba sira selu laos atu simu fali liafuan nebé la diak atu rona. Iha negósiu, kada komersiante tenki kaer ba konseitu ne’e, katak “sosa-nain sira mak liurai”. Tanba sira mak halo ita nia sasan sai folin, no sira mos mak defini komérsiu ida ba oin ka ba kotuk. Konseitu ne’e ema Xina kaer no halao iha sira nia atividadi kontratu hotu. Komersiante tenki kompromisu ho sosa-nain. Sira mos tenki iha fleksibilidadi iha nia atividadi komérsiu hodi satisfaz sosa-nain nia laran.


            Tanba ne’e, komersiante Xina sempre hatan atu haksesuk-folin. Maski prosesu ne’e han tempu no hamenus lukru, hahalok ne’e halo sosa-nain sira kontenti. Sosa-nain nebé kontenti sei mai fali. Keta laran metin, sosa-nain nebé hirus, la satisfeitu, no senti moe sei mai fali ba komersiante nebé la diak hasoru sira. Iha ema barak mak gosta halo kontratu komérsiu nian ho komersiante Xina. Ema sempre hili ema Xina ba servisu sira hanesan, badae, liga iletrisidadi, hadia kareta, harí uma, no renovasaun edifisiu. Nia fator ida mak ne’e: tanba ema  fiar no konfia liu ema Xina. Maski dala ruma tenki selu karun uitoan, maibé sira bele hatan ka responde ona asinante sira nia hakarak. Buat sira ne’e mak halo komersiante Xina la hanesan ho ema Melaiú.
           
Rezumu ikus
, ema Xina nia konseitu komérsiu kaer ba prinsípiu fundamentál ne’e: kada komersiante kompleta malu. Halo tuir konseitu ne’e, se iha komersiante nebé fan sasan kiik, komersiante seluk fan hena-hatais, no nesesidadi seluk. Atu komersiante sasan kiik sira bele moris, ema Xina sei loke restaurante iha área besik nebá, no sasan aihan nian sei foti hosi loja sira nebé besik. Halo nune, komérsiu iha área ne’e sei krese makás tanba hatudu hahalok tulun no suporta malu nebé forte entre komersiante sira.

Comments

Popular posts from this blog

ÉTIKA NEGÓSIU

Dezvantajen iha tempu badak nudar dalan nebé ema tenki liu atu hetan vantajen iha tempu naruk.             Ema Xina fiar, komersiante nebé susesu tenki iha kbiit kreatividadi nebé ás alein kapasidadi atu hadau oportunidadi. Embora atu alkansa   ézitu no hetan proveitu refere, husu atu komersiante ida tenki uza maneira saida deit mak mosu iha nia hanoin. Maibé, buat ne’e la signifika komersiante bele uza maneira foer no bosok atu hamonu nia rivál. Komersiante Xina iha kódigu étika nebé bandu uza maneira foer. Hamonu ema seluk nia komérsiu nudar hahalok nebé povu Xina hotar tebes. Kompetisaun nudar asaun nebé susar atu hases hosi   komérsiu. Dala barak akontese kompetisaun makás nebé hamosu sizma no ostilidadi.             Kompetisaun nebé saudável sei benefisia parte hotu. Nune mos kompetisaun nebé la justu sei la lori proveitu ba se deit no parte hotu. Karik iha...

MANEIRA | TIPS 3 HALO TÍTULU TEZE NEBÉ DIAK

Maneira oin-sa defini teze nia tema no deskobre títulu nebe furak, ida né mak nudar problema inísiu ba estudante sira atu hahu halo sira nia teze. Maibe ita boot lalika laran susar, tuir mai né sei aprezenta faze no maneira ka tips nebe bele implamenta nodi prosesu lalais ita boot nia teze. Espera katak molok le tema né ita boot le uluk ona tema primeiru nebe ami hakerek antes konaba tips 13 oin-sa halo propósta teze nian. I. BUKA TEMA NEBE DIAK NO FURAK Importanti tebtebes atu hili tema ka tópiku nebe diak. Iha buat lubuk ida nebe tenki tetu uluk molok hili teze nia títulu, hanesan: 1). Tópiku nebe hili ona, ita boot domina ka lae? 2). Dosente giador domina no bele lori ita boot durante prosesu halo teze né ka lae? 3). Atensaun diak ho tempu (deadline), tema nebe ita boot hili bele hotu lalais iha tempu badak ka lae? 4). Tuir kapasidadi, presiza orsamentu hira ba tema nebe ita boot hili? II. INSTRUMENTU APOIANTE 1). Foti Tópiku nebe fasil Tenki defini ho klaru kedas atu ...

Prezidente Repúblika Deklara “Funu”

Imajen Ilustrasaun Iha Kuarta Feira, Loron 8 fulan Abril 2020, Prezidente Repúblika, Franciso Guterres Lu’Olo, hato’o mensajen importanti ba povu tomak relasiona ho situasaun atuál ne’ebé povu presiza fó konsiderasaun, nune’e kolaborasaun entre povu ho Estadu no Governu bele alkansa ho di’ak ba nasaun no povu nia vida. Kona-ba ne’e, ami toma notas nesesáriu balu hodi fahe ba maluk sira tuir ami nia “ponto de vista” .   Primeiru, Señor Prezidente Repúblika toka uluk kona-ba situasaun emerjénsia ne’ebé Estadu no Governu servisu maka’as hela atu responde, mak: Funu hasoru ameasa COVID-19. Relasiona ho ameasa konkretu hosi virus ne’e, Governu limite kedas povu nia movimentu ho objetivu atu salva-guarda kada pesoa ho kada família timorense nia moris atu la hada’et virus ne’e ba maluk seluk. Apelu Prezidente Repúblika ho virus refere, nu’udar atensaun espesiál hosi aman nasaun nian ba oan sira, povu timorense, nia salvasaun perante atake hosi virus perigozu ne’e. Tanba ne’e povu...