Skip to main content

EMA XINA HO MUNDU NEGÓSIU

Karik ita badinas hanesan ho ema sira iha Europa,
Ita sei la bele kompete ho sira.

- Kim Woo Choong -


       


Kim Woo Choong, figura konglomeradu  Koreia Sul (Tasi Mane), dehan nune, se ita badinas hanesan
ho ema sira iha Europa, ita sei la bele kompete ho sira. Se ita hakarak susesu liu ema seluk, laiha opsaun seluk, ita tenki servisu makás no badinas liu tan. Reseita ka tips ida ne’e mak líder kompainia barak no espesialista komersiante susesu sira halo. Sira susesu tanba halo esforsu makás. Susesu no riku soin nebé sira goza laos hetan iha tempu badak. Hosi sira ne’e balu,  hahu komérsiu laiha esperiénsia  liu, maibé iha ispíritu, fiar-an, no esforsu nebé la hatene kolen.
            Sira nebé susesu ona, maibé sei kontinua halao nafatin kostume servisu  makás. Sira hader sedu no hahu halo kedas servisu no toba kalan boot. Sira nia oras servisu barak liu ema seluk. Se baibain ema servisu oras-walu tó oras-sanolu kada loron, sira fali servisu entre oras sanolu resin-nen tó oras sanolu resin-walu kada loron. Sira laos bulak servisu, maibé servisu makás. Sira iha ispíritu servisu nebé boot tebes. Esforsu, enerjia, no hanoin tomak  fakar hotu nodi tó ba meta, objetivu nebé defini ona. Sira nunka halai no ses hosi objetivu ne’e. Sira mos la pára wainhira hetan ona rezultadu tanba dalan komérsiu nian sei naruk. Tó ona ba objetivu ida, objetivu seluk hein daudaun ona.
            Komérsiu hanesan ho aprende nebé nia prosesu nunka pára. Laiha liafuan pára ka ema seluk atu hapára. Komersiante ne’e rasik mak bele halo desizaun ba buat saida mak nia tenki halo. Laiha ema ida mos bele hasai liafuan “pára” ba ita. Laiha ema ida bele hapára ita. Komersiante nebé iha orientasaun komérsiu nebé klaru sei esforsu atu hametin liu tan nia komérsiu. Sira la tauk se sira tenki servisu makás liu tan no kleur liu ema seluk. Sira la interese ho saida mak ema seluk dehan. Sira ne’e nudar ema baibain nebé halo buat hotu nebé ema seluk haré laos buat baibain. Kondisaun kiak, susar, no laiha kapitál, buat sira ne’e laiha ida mos mak bele impede sira nia esforsu.


            komersiante Xina maioria mai hosi família kiak no laos iha formasaun ás. Sira hotu nudar imigrante nebé mai hosi rai xina no laiha esperiénsia komérsiu uitoan mos. Sira laiha família no entre sira balu mai ho ro-ahi no lori deit hatais nebé iha sira nia isin. Iha balu mak lé la hatene, defisiente, isin la kompletu. Maibé, falta sira ne’e hotu la impede sira atu susesu no hetan riku-soin barak liu hosi komérsiu. Iha sira nia fuan, kuda metin hakarak  ida ne’e:  muda moris no hadia futuru. Sira la hakarak atu kontinua moris iha kondisaun aat no falta buat hotu. Sira hametin sira nia orientasaun rasik nodi hetan rezultadu nebé diak liu no sai famozu iha mundu komérsiu.
            Ema Xina nia mundu mak área komérsiu. Sira gosta no iha interese boot atu halo kontratu. Ema Xina mos fiar katak ho komérsiu deit mak sira bele sai riku no hasae sira nia kualidadi moris. Halo kontratu mak iha poisibilidadi atu sira nakfila-an no sai klase sosiál nebé dinámiku, bele bokan ba nebé deit. Mundu komérsiu laiha rohan. Kada ema livre atu bokan iha nia laran, karik nia sei iha hakarak no destinu moris marka nanis ona atu halo nune. Iha komérsiu bele dezenvolve fiar no konfiansa. Liu husi negósiu mos bele hasae kapasidadi komunikasaun, interaksaun no relasaun interpersonál. Ema nebé halo kontratu ema seluk sei la hateke ho matan ikun. Sira mos sei la tauk lakon servisu. Laiha buat ida mak halo sira laran susar, eseptu respeitu sira nia sosa-nain no kumpriende merkadu nia hakarak.
            Ema Xina no mundu komérsiu hanesan isin ho klamar, sai ona entidadi ida nebé labele haketak tan. Sira nebé halo kontratu hanesan halo servisu ba sira nia-an rasik. Ida ne’e diak liu duke servisu ho no ba ema seluk. Ema nebé servisu no hetan saláriu konsidera seidauk maduru. Sira nebé halo kontratu konsidera nudar grupu nebé tasak, maduru no dala barak nudar fatin husu konseillu. Balu mos hetan konfiansa sai líder komunidadi, grupu, no partidu polítiku nian. Mundu komérsiu promete esperansa no oportunidadi barak. Buat sira ne’e hanesan prepara hela ba sira nebé laiha razaun atu hosik liu let deit. Komersiante nudar grupu espesiál no iha klase sosiál rasik. Sira forma komunidadi nebé importanti iha sosiedadi xineza nian, no sai nudar identidadi, símbolu, no imajen ba ema Xina.  Komérsiu la halo ema ida sai laran makerek, maibé fó dalan ba buat hotu-hotu bele lao diak, liu-liu nodi hetan osan.
            Ema Xina nia persepsaun konaba komérsiu pozitivu tebes. Mundu komérsiu  mundu nebé promete tebes moris iha ksolok, luxuozu, no felisidadi. Komérsiu haforsa relasaun família no forma relasaun sosiál nebé forte. Komérsiu mos sai baze kbiit no kontinuidadi moris sosiedadi ema Xina nian. Ema Xina la gosta limitasaun oioin, no komérsiu deit mak bele oferese mundu nebé laiha rohan ba sira. Iha mundu komérsiu, ema Xina bele bokan ho livre, fasil no lalais. Iha liberdadi ispíritu, isin no finanseiru. Buat sira ne’e, mundu komérsiu nian prepara hotu ona no ema Xina konsidera nudar lalehan iha mundu konkretu ida ne’e.
           


Rezumu ikus,
se hakarak susesu liu ema seluk, ita laiha opsaun, eseptu servisu makás no badinas. Ema Xina nia persepsaun ka hanoin konaba komérsiu pozitivu tebes. Mundu komérsiu mak mundu nebé promete duni moris nebé iha ksolok, luxuozu no felisidadi.

Comments

Popular posts from this blog

ÉTIKA NEGÓSIU

Dezvantajen iha tempu badak nudar dalan nebé ema tenki liu atu hetan vantajen iha tempu naruk.             Ema Xina fiar, komersiante nebé susesu tenki iha kbiit kreatividadi nebé ás alein kapasidadi atu hadau oportunidadi. Embora atu alkansa   ézitu no hetan proveitu refere, husu atu komersiante ida tenki uza maneira saida deit mak mosu iha nia hanoin. Maibé, buat ne’e la signifika komersiante bele uza maneira foer no bosok atu hamonu nia rivál. Komersiante Xina iha kódigu étika nebé bandu uza maneira foer. Hamonu ema seluk nia komérsiu nudar hahalok nebé povu Xina hotar tebes. Kompetisaun nudar asaun nebé susar atu hases hosi   komérsiu. Dala barak akontese kompetisaun makás nebé hamosu sizma no ostilidadi.             Kompetisaun nebé saudável sei benefisia parte hotu. Nune mos kompetisaun nebé la justu sei la lori proveitu ba se deit no parte hotu. Karik iha...

MANEIRA | TIPS 3 HALO TÍTULU TEZE NEBÉ DIAK

Maneira oin-sa defini teze nia tema no deskobre títulu nebe furak, ida né mak nudar problema inísiu ba estudante sira atu hahu halo sira nia teze. Maibe ita boot lalika laran susar, tuir mai né sei aprezenta faze no maneira ka tips nebe bele implamenta nodi prosesu lalais ita boot nia teze. Espera katak molok le tema né ita boot le uluk ona tema primeiru nebe ami hakerek antes konaba tips 13 oin-sa halo propósta teze nian. I. BUKA TEMA NEBE DIAK NO FURAK Importanti tebtebes atu hili tema ka tópiku nebe diak. Iha buat lubuk ida nebe tenki tetu uluk molok hili teze nia títulu, hanesan: 1). Tópiku nebe hili ona, ita boot domina ka lae? 2). Dosente giador domina no bele lori ita boot durante prosesu halo teze né ka lae? 3). Atensaun diak ho tempu (deadline), tema nebe ita boot hili bele hotu lalais iha tempu badak ka lae? 4). Tuir kapasidadi, presiza orsamentu hira ba tema nebe ita boot hili? II. INSTRUMENTU APOIANTE 1). Foti Tópiku nebe fasil Tenki defini ho klaru kedas atu ...

Prezidente Repúblika Deklara “Funu”

Imajen Ilustrasaun Iha Kuarta Feira, Loron 8 fulan Abril 2020, Prezidente Repúblika, Franciso Guterres Lu’Olo, hato’o mensajen importanti ba povu tomak relasiona ho situasaun atuál ne’ebé povu presiza fó konsiderasaun, nune’e kolaborasaun entre povu ho Estadu no Governu bele alkansa ho di’ak ba nasaun no povu nia vida. Kona-ba ne’e, ami toma notas nesesáriu balu hodi fahe ba maluk sira tuir ami nia “ponto de vista” .   Primeiru, Señor Prezidente Repúblika toka uluk kona-ba situasaun emerjénsia ne’ebé Estadu no Governu servisu maka’as hela atu responde, mak: Funu hasoru ameasa COVID-19. Relasiona ho ameasa konkretu hosi virus ne’e, Governu limite kedas povu nia movimentu ho objetivu atu salva-guarda kada pesoa ho kada família timorense nia moris atu la hada’et virus ne’e ba maluk seluk. Apelu Prezidente Repúblika ho virus refere, nu’udar atensaun espesiál hosi aman nasaun nian ba oan sira, povu timorense, nia salvasaun perante atake hosi virus perigozu ne’e. Tanba ne’e povu...