Skip to main content

SA MAK SIÉNSIA EKONOMIA?

Estuda konaba Siénsia Ekonomia, iha sorumalu da'uluk ne'e ita sei estuda konaba asuntu importanti lima. Primeiru, konaba siénsia ekonomia. Segundu, konaba ekonomia nudar siénsia sosiál. Tolu, konaba mikro-ekonomia. Hat, konaba saida mak makro-ekonomia. 5. Estuda ekonomia nia vantajen ba ita an rasik. Mai ita hahú.

1.Sa mak siénsia ekonomia?

Ekonomia katak estudu konaba eskazes no nia implikasaun ba uzu rekursu oioin, produsaun sasan no servisu, kresimentu produsaun hosi tempu ba tempu, no problema kompleksu oioin seluk nebé sai atensaun vital/importanti liu hosi sosiedadi.

2. Ekonomia laos asuntu númeru deit

Ekonomia nudar siénsia sosiál ida ho interese oioin iha kampu seluk mos, inklui siénsia polítika, jeografia, matemátika, sosiolojia, psikolojia, enjenaria, direitu, medisina, no negósiu.

Asuntu prinsipál/sentrál ekonomia nian mak oin sa determina uzu rekursu hotu nebé lójiku liu no efikáz hodi atende objetivu privadu no sosiais nian.

Produsaun no servisu, investimentu no poupansa (rai-osan iha banku), saúde, osan no sistema bankáriu, polítika governamentais (government policies) konaba tributasaun (taxas) no gastus, negósiu internásional, organizasaun no regulamentasaun industriál, urbanizasaun, kestoens ambientais, kestoens legais - hanesan konsepsaun/dezeñu no aplikasaun direitu propriedadi - nudar izemplu hosi amostra ida iha siénsia ekonomia nia kurasaun/fuan-laran.

3. Ekonomia nudar buat Pesoál nian (mikro-ekonomia)

Mikro-ekonomia estuda implikasaun hosi ema ida-idak nia hahalok, no hanesan xavi (buat fundamentál) ida ba ema ida nia osan nia saúde. Rekursu pesoal mos nudar buat eskaze ida (raru)! Osan mos iha ninia saúde rasik. Gasta osan ho diak mak osan nia saúda estável, no bele kontráriu.

Ema sempre (gosta) uza osan rai seluk nian, no buka abilidadi foun. Alkansa alokasaun nebé satisfatóriu liu hosi ema ida nia rekursu, importanti liu, no estuda problema alokasaun tempu no osan hodi meilora ema ida nia kapasidadi atu foti desizaun lorloron nian no iha durante nia vida tomak.

Izemplu balu konaba kestoens ekonómika jerál ba moris lorloron nian, hanesan: Atu sosa kareta ka uma, desizaun ida nebé mak diak liu? Hau tenki selu kedas ka kréditu (debe), ou asina kontratu atu bele sosa kareta foun? Ka hau tenki halo kréditu ba imobiliáriu ka uma ida, ka hau tenki halo investimentu iha merkadu asoens (the stock market) ida atu hau multiplika hau nia osan?

Ekonomista sira entende oin sa foti desizoens hanesan ne'e iha sira nia moris rasik no bele akonseila ema seluk iha nível asuntu pesoál ou profesionál.

4. Ekonomia Nudar Buat Universal (Makro ekonomia)

Makro ekonomia estuda oin sa ekonomia nia hahalok jerál, inklui inflasaun, nível presu, nível kresimentu, rendimentu nasionál, produtu deméstika/internu brutu no mudansa taxa servisu nian.

Iha pergunta balu nebé ekonomista Amérika sira koko atu responde: "Iha nasaun rikasu hanesan Amérika, tanba sa dezempregu sei barak? no "Se mak bele defini osan hira mak bele sirkula iha Amérika?"

Hahú hosi polítiku ba edukador, ba jornalista, ba to planejadores urbanos (urban planners), presiza iha kumpriensaun nebé olístiku (holistic) konaba mákro ekonomia iha ninia impaktu forte ba dezenvolve abilidadi lideransa, ba sira nebé foti desizaun (decision making), no iha kapasidadi atu planeia futuru sosiál ida nebé prósperu (lao ba oin).

Atu atende nesidadi hotu nebé mensiona, ita nia Departementu Ekonomia nian presiza projeta kuríkulu multidisiplina nebé prepara estudante sira atu manobra-an (bok-an) diak hosi área fokadu ida ba mos área disiplina seluk.

5. Estuda ekonomia ne'e ba ita boot rasik

Se ita boot hakarak entende (hatene/kumpriende) konaba riku-soin, kiak, kresimentu, komérsiu, osan, empregu, renda (income), depresaun, resesaun, folin, no monopóliu, no estuda konaba saida mak halo mundu/ema servisu hosi loron ida ba loron seluk, ita boot sei hakfodak ho kampu (área) ekonomia nian nebé kompleksu no furak ne'e.

Ikus, Estuda siénsia ekonomia atu enrikesa ita nia koinesimentu. Tanba lorloron ita nia moris sempre liga ho asuntu ekonomia tantu simples tantu difisil eh kompleksu ho ninia disiplina hotu.

GCB

Comments

Popular posts from this blog

ÉTIKA NEGÓSIU

Dezvantajen iha tempu badak nudar dalan nebé ema tenki liu atu hetan vantajen iha tempu naruk.             Ema Xina fiar, komersiante nebé susesu tenki iha kbiit kreatividadi nebé ás alein kapasidadi atu hadau oportunidadi. Embora atu alkansa   ézitu no hetan proveitu refere, husu atu komersiante ida tenki uza maneira saida deit mak mosu iha nia hanoin. Maibé, buat ne’e la signifika komersiante bele uza maneira foer no bosok atu hamonu nia rivál. Komersiante Xina iha kódigu étika nebé bandu uza maneira foer. Hamonu ema seluk nia komérsiu nudar hahalok nebé povu Xina hotar tebes. Kompetisaun nudar asaun nebé susar atu hases hosi   komérsiu. Dala barak akontese kompetisaun makás nebé hamosu sizma no ostilidadi.             Kompetisaun nebé saudável sei benefisia parte hotu. Nune mos kompetisaun nebé la justu sei la lori proveitu ba se deit no parte hotu. Karik iha...

MANEIRA | TIPS 3 HALO TÍTULU TEZE NEBÉ DIAK

Maneira oin-sa defini teze nia tema no deskobre títulu nebe furak, ida né mak nudar problema inísiu ba estudante sira atu hahu halo sira nia teze. Maibe ita boot lalika laran susar, tuir mai né sei aprezenta faze no maneira ka tips nebe bele implamenta nodi prosesu lalais ita boot nia teze. Espera katak molok le tema né ita boot le uluk ona tema primeiru nebe ami hakerek antes konaba tips 13 oin-sa halo propósta teze nian. I. BUKA TEMA NEBE DIAK NO FURAK Importanti tebtebes atu hili tema ka tópiku nebe diak. Iha buat lubuk ida nebe tenki tetu uluk molok hili teze nia títulu, hanesan: 1). Tópiku nebe hili ona, ita boot domina ka lae? 2). Dosente giador domina no bele lori ita boot durante prosesu halo teze né ka lae? 3). Atensaun diak ho tempu (deadline), tema nebe ita boot hili bele hotu lalais iha tempu badak ka lae? 4). Tuir kapasidadi, presiza orsamentu hira ba tema nebe ita boot hili? II. INSTRUMENTU APOIANTE 1). Foti Tópiku nebe fasil Tenki defini ho klaru kedas atu ...

Prezidente Repúblika Deklara “Funu”

Imajen Ilustrasaun Iha Kuarta Feira, Loron 8 fulan Abril 2020, Prezidente Repúblika, Franciso Guterres Lu’Olo, hato’o mensajen importanti ba povu tomak relasiona ho situasaun atuál ne’ebé povu presiza fó konsiderasaun, nune’e kolaborasaun entre povu ho Estadu no Governu bele alkansa ho di’ak ba nasaun no povu nia vida. Kona-ba ne’e, ami toma notas nesesáriu balu hodi fahe ba maluk sira tuir ami nia “ponto de vista” .   Primeiru, Señor Prezidente Repúblika toka uluk kona-ba situasaun emerjénsia ne’ebé Estadu no Governu servisu maka’as hela atu responde, mak: Funu hasoru ameasa COVID-19. Relasiona ho ameasa konkretu hosi virus ne’e, Governu limite kedas povu nia movimentu ho objetivu atu salva-guarda kada pesoa ho kada família timorense nia moris atu la hada’et virus ne’e ba maluk seluk. Apelu Prezidente Repúblika ho virus refere, nu’udar atensaun espesiál hosi aman nasaun nian ba oan sira, povu timorense, nia salvasaun perante atake hosi virus perigozu ne’e. Tanba ne’e povu...