Skip to main content

Posts

Showing posts with the label LIDERANSA

PRINSÍPIU 90/10

Moris atu sai oin-sa iha loron ne’e, depende ba ita nia desizaun no   reasaun. Prinsípiu ka sigredu ou lei 90/10 buat simples, maibé bele muda ita nia moris iha minutu. Iha ita nia moris, akontesimentu hotu nebé ita labele kontrola iha 10% deit. Ita la hatene bainhira mak kopu ida rahun, aviaun ida monu no ita nia familia ida hetan dezastre ka susar. Oin-sa ita bele kontrola ita nia reasaun rasik hasoru buat sira ne’e? Loron-loron ema barak tebetebes mak sofre tanba stress. Sira hanesan ema nebé nunka haksolok; nunka hetan susesu. Sira nia loron mohu no liu lét deit ho frustradu, hanoin aat no dezanima. Buat aat deit mak sira halo no akontese iha sira nia moris. Sira nia laran susar halo mohu tempu, lakon sira nia belun diak, no moris laiha ksolok. Buat hotu-hotu laiha ida mak midar. Sira nia moris hanesan fali monster ida nebé hatauk tebes. Ida ne’e mak ita boot nia konseitu moris? Karik nune’e labele tauk. Tanba ita boot bele modifika-an! Kumpriende no halo tuir deit pri...

KRÍTIKA - 15

Uluk hau gosta beibeik krítika ema seluk, tuir hau nia supozisaun, hau rasik mak lós liu, no ema nebé hau krítika sala.   Tanba saida uluk hau krítika beibeik ema seluk? Tanba hau fiar no ema barak mos fiar katak, buat krítika ne’e hodi konstroi, harí. Tanba ne’e dala barak ita rona ema dehan la buat ida, krítika deit ba, sarak krítka nebé konstroi.  Wainhira hau nia tinan aumenta tuan no hau hahu interesadu atu aprende konaba livru sabedoria sira, hau hakfodak katak parte barak husi livru sabedoria sira dehan katak TUIR LOLÓS LAIHA KRÍTIKA IDA MAK KONSTROI, krítika hotu nia objetivu hodi harahun-hamonu, halo aat no hanehan ema nebé simu krítka nia sentimentu.  Tó iha loron ida hau lé livru, rezultadu eksperimentu Masaru Emoto nian, husi Japaun, nebé koko halo izame ba fós ka etu, nebé nia tau iha toples plástiku rua nebé la hanesan. Toples primeiru, loron-loron fó krítika beibeik no hakerek liafuan krítka iha masa lolon. Hafoin toples segundu fali, fó motiv...

LEI KONABA MORIS NEBE ABUNDANSIA - 12

TIMOR NOW HATENE - Iha parte kik ida husi lisaun sigredu moris nian (The Secreat of Life) nebé bele no ita bele hetan hodi fó signifikadu   ba moris ida nebé nakonu ho sentidu no feliz… Ida ne’e mak lei konaba moris nebé nakonu-nakfakar soi-duni   ba forma ESPÍRITU NEON nian nebé diak no boot. Hau nia irmaun…Wainhira ita fó mak ita sei simu. Wainhira ita tulun ema seluk, iha momentu nebé hanesan ita tulun daudaun ita nia-an rasik. Saida mak ita halo ba emak seluk, tuir lolós ita halo daudaun buat ne’e ba ita nia-an rasik. Ida ne’e mak sigredu moris nian nebé subar ba ema barak hodi forma Epíritu Neon nian nebé diak no boot… Tanba ne’e ema barak   gosta liu atu simu deit duke fó. Sira gosta liu simu tulun duke sira mak fó tulun. Moris haré deit ba sira nia-an. Hau nia irmaun…. Ema matan delek ida lao ho nia ai-tonka iha kalan… Nia liman lós kaer nia ai-tonka no iha liman karuk   nia lori ahi-oan. Panorama ida ne’e halo hakfodak mane ida nebé lafinje haré a...

SAI EMA POZITIVU - 6

Iha maun alin nain rua, ida naran Fred no ida seluk naran Will. Fred, iha karakterístika ne'ebé kontenti hela deit, no oin midar ba ema hotu. Will fali, oin seluk, susar atu hamnasa, oin buis hela deit, haré hasoru ema sempre hatudu nia oin naburut. Iha loron ida sira nia maen-pai hakarak kria ambiente foun ba sira nia oan nain rua ne’e. Sira hanoin atu halo Fred oin naburut no triste uitoan, no halo Will bele hamnasa no hatudu oin midar. Sira hanoin atu fó prezente ba sira nain rua tuir sira ida-ida nia gostu. Will hakarak no gosta bisikleta. Durante ne’e nia atu ba halimar nia impresta kolega sira nia bisikleta. Maen-pai sosa bisikleta ne'ebé diak no karu liu fali bisikleta ne'ebé nia kolega sira iha, atu halo nia bele kontenti no hamnasa. Wainhira Will ba tiha eskola, nia pai-maen sosa bisikleta ida ba nia no falun ho plástiku nabilan no tau iha nia kuartu. Wainhira fila husi eskola, Will tama liu kedas ba nia kuartu no haré prezente ne'ebé nia pai-maen sosa ba...