Skip to main content

INTEGRASAUN TIMOR-LESTE BA ASEAN-VANTAJEN NO DESVANTAJENS

INTRUDUSAUN

Adezaun Timor-Leste ba ASEAN hein atu lori benefísiu barak ba nasaun, inklui aumenta estabilidadi polítika, seguransa rejionál, no kreximentu ekonómiku. Maibé, iha mós dezafiu oioin ne'ebé presiza atu rezolve. Mai ita haré ba vantajen no desvantajen balun hosi Timor-Leste nia adezaun ba ASEAN ne'e.

I. VANTAJENS: PERSPETIVA POLÍTIKA

Timor-Leste nia adezaun ba ASEAN lori vantajens polítika oioin, inklui posizaun polítika hasa’e Timor-Leste nia kbi'it hodi hametin nia posizaun iha palku polítiku rejionál no internasionál.

Iha Plataforma Espresa Intereses, Timor-Leste iha biban atu asesu ba fórum ASEAN nian ne'ebé permite Timor-Leste atu hato’o ninia interese no harí relasaun diplomátika ne’ebé metin liu ho Estadu-Membru tomak.

Jeografikamente, lokalizasaun área, Timor-Leste rabat kedas ho nasaun bo'ot balu. Nune'e ita nia adezaun ne'e, foka hosi polítika seguransa nian, eleva Timor-Leste tama mós iha Seguransa Rejionál nian ne'ebé importanti tebtes, hanesan kooperasaun ho nasaun ASEAN sira seluk hodi kombate krime transnasionál hotu, purizemplu terorizmu no tráfiku umanu nian nune'e bele hametin-garante Timor-Leste nia estabilidadi seguransa tantu nasionál tantu rejionál.

Vantajen seluk hosi adezaun ne'e mak lori mós apoiu ba dezenvolvimentu nasionál, katak nasoens ASEAN seluk, por corda solidariedade, bele tulun Timor-Leste hodi rezolve disputa fronteira no eleva estabilidadi polítika internál no hametin diplomasia Timor-Leste nian iha nivel rejionál.

II. REVIZAUN KOOPERASAUN EKONÓMIKA

Timor-Leste nia adezaun ba ASEAN lori mós benefísiu oioin haré hosi óklu perspetiva kooperasaun ekonómika nian. Katak atravéz adezaun ne'e Timor-Leste, fasilmente asesu ba merkadu ne’ebé di’ak liu. Nune'e Timor-Leste bele habelar nia merkadu esportasaun no hasa’e kooperasaun komérsiu ho membru ASEAN sira seluk, atu iha futuru fó impaktu pozitivu ba kreximentu ekonómiku no kria empregu nasioál.

Ita nia esperansa fundamentál mak ne'e, espera hafoin adezaun, investimentu interna iha aumentu. Tanba Adezaun ba ASEAN bele atrai investimentu diretu hosi estranjeiru nune'e bele hasa'e kompetitividadi Timor-Leste nian iha merkadu global, liu hosi Koperasaun Ekonómika Rejionál nian ne'ebé bele reforsa kreximentu ekonómiku rai-laran hodi reduz pobreza estrutural.

Alein vantajens iha leten, ita nia adezaun ne'e sei lori mós impáktu pozitivu iha área Dezenvolvimentu Infra-estrutura. Signifika, atravéz adezaun agora, Timor-Leste bele hetan benefísiu husi asisténsia téknika no finanseira husi ASEAN hodi dezenvolve ninia infra-estrutura ekonómika no hasa’e nia kompetitividadi rejionál no globalmente.

Presiza konfesa katak ita sei menus tebes Human Resources. Tanba ne'e, hafoin adezaun, Timor-Leste bele aproveita programa formasaun no edukasaun ASEAN nian hodi eleva ita nia kapasidadi rekursu umanu (HR) nune'e ita prontu hodi kompete iha liur no laran.

III. TRANSFERÉNSIA TÉKNOLOJIA

Timor-Leste nia adezaun iha ASEAN bele lori benefísiu seluk mak hanesan iha área transferénsia teknolojia nian. Ko'alia kona-ba téknolojia nu'udar era ida ne'e ninia klamar. Se mak la envolve iha téknolojia hela iha kotuk, sai espetadór no utilizadór.

Atu asesu ba Teknolojia Avansadu, Timor-Leste bele aproveita teknolojia no koiñesimentu husi nasoens ASEAN seluk ne’ebé oras ne'e avansadu liu hodi hasa’e nia HR ninia koiñesimentu no kapasidadi iha kampu teknolójiku.

Atu to'o iha ne'ebá Timor-Leste presiza kria Kooperasaun Peskiza no Dezenvolvimentu. Hamosu kooperasaun hanesan ne'e atu estabelese kolaborasaun péskiza no dezenvolvimentu nian ho nasoens ASEAN seluk hodi provoka inovasaun no dezenvolvimentu teknolójiku.

Atravéz kooperasaun hanesan ne'e mak ita foin bele Kria Sistema Infra-estrutura Teknolojia indepente. Atu alkansa mehi hanesan ne'e, Timor-Leste bele utiliza asisténsia téknika no finanseira husi ASEAN hodi dezenvolve ninia infra-estrutura teknolójika rasik, hanesan rede internete no teknolojia informátika.

No atu aselera dezenvolvimentu teknolójiku no hasa’e ita nia kompetitividadi iha era dijitál ida ne’e, nasaun membru ASEAN balu hatudu ona sira nia boa vontade hodi apoiu Timor-Leste liu hosi fó bolsa estudu atu dezenvolve nia kapasidadi rekursu umanu hotu iha área oioin.

IV. DEZVANTAJENS

Ita sei dependénsia ba rekursu naturál sira ne'ebé la renovável. Kompetisaun ho nasaun ASEAN sira seluk ne’ebé dezenvolvidu liu. Posível aumentu disparidadi ekonómika no sosiál entre Timor-Leste no nasaun ASEAN sira seluk. Risku persistente ba seguransa no estabilidade polítika iha Timor-Leste.

Haré ba pontus dezvantajens hotu iha leten, mosu pergunta: Timor-Leste prontu ona ba dinamika mudansa hotu ne'ebé sei mai? Timor-Leste sei hasoru nafatin dezafiu oioin embora adere ona ba ASEAN, inklui haforsa kapasidadi institusionál, hasa’e kualidadi rekursu umanu, no dezenvolve infra-estrutura ne’ebé adekuadu. Maibé, ho kompromisu ne’ebé forte no kooperasaun ne’ebé efetivu ho nasaun membru ASEAN hotu, Timor-Leste tenki fiar-an katak sei ultrapasa dezafiu tomak no sei hetan benefísiu husi adezaun ba ASEAN ne'e.

V. KONKLUZAUN NO REKOMENDASOENS

A. KONKLUZAUN

Adezaun Timor-Leste nian iha ASEAN bele lori benefísiu barak ba nasaun ne’e, maibé aprezenta mós dezafiu oioin ne’ebé presiza rezolve. Tanba ne’e, presiza preparasaun kle’an no kooperasaun efetivu entre Timor-Leste no Estadu-membru ASEAN seluk atu garante susesu integrasaun Timor-Leste nian iha ASEAN.

B. REKOMENDASOENS

Hadi'a Timor-Leste nia kapasidadi institusionál no kualidadi rekursu umanu. Dezenvolve infra-estrutura adekuadu hodi apoia kreximentu ekonómiku. Hasa’e kooperasaun ho estadu membru ASEAN sira seluk hodi garantia estabilidadi seguransa rejionál no kresimentu ekonómiku ne'ebé estável-sustentável. Kria Sekretáriu Estadu ida atu ho nia ekipa, kontínua elabora programa no issue ASEAN nian atu provoka povu timor-oan tomak nia partisipasaun iha prosesu integrasaun ba ASEAN.

Parabéns ba povu Timor-oan tomak nia luta naruk hamutuk ho líder nasionál hotu, liu-liu Prezidente José Horta no Primeiru Ministru Kayrala Xanana Gusmão. Ida ne'e foin inísiu! Atu todan eh kma'an naha ne'e iha ita hotu, Timor-oan tomak nia kba'as. ❤️🇹🇱

Oh! Liurai Feto Timor, Inan Imakulada Virjen Maria, keta hosik ami la'os mesak!

Hakuak iha Kristu❤️✝️

Comments

Popular posts from this blog

ÉTIKA NEGÓSIU

Dezvantajen iha tempu badak nudar dalan nebé ema tenki liu atu hetan vantajen iha tempu naruk.             Ema Xina fiar, komersiante nebé susesu tenki iha kbiit kreatividadi nebé ás alein kapasidadi atu hadau oportunidadi. Embora atu alkansa   ézitu no hetan proveitu refere, husu atu komersiante ida tenki uza maneira saida deit mak mosu iha nia hanoin. Maibé, buat ne’e la signifika komersiante bele uza maneira foer no bosok atu hamonu nia rivál. Komersiante Xina iha kódigu étika nebé bandu uza maneira foer. Hamonu ema seluk nia komérsiu nudar hahalok nebé povu Xina hotar tebes. Kompetisaun nudar asaun nebé susar atu hases hosi   komérsiu. Dala barak akontese kompetisaun makás nebé hamosu sizma no ostilidadi.             Kompetisaun nebé saudável sei benefisia parte hotu. Nune mos kompetisaun nebé la justu sei la lori proveitu ba se deit no parte hotu. Karik iha...

MANEIRA | TIPS 3 HALO TÍTULU TEZE NEBÉ DIAK

Maneira oin-sa defini teze nia tema no deskobre títulu nebe furak, ida né mak nudar problema inísiu ba estudante sira atu hahu halo sira nia teze. Maibe ita boot lalika laran susar, tuir mai né sei aprezenta faze no maneira ka tips nebe bele implamenta nodi prosesu lalais ita boot nia teze. Espera katak molok le tema né ita boot le uluk ona tema primeiru nebe ami hakerek antes konaba tips 13 oin-sa halo propósta teze nian. I. BUKA TEMA NEBE DIAK NO FURAK Importanti tebtebes atu hili tema ka tópiku nebe diak. Iha buat lubuk ida nebe tenki tetu uluk molok hili teze nia títulu, hanesan: 1). Tópiku nebe hili ona, ita boot domina ka lae? 2). Dosente giador domina no bele lori ita boot durante prosesu halo teze né ka lae? 3). Atensaun diak ho tempu (deadline), tema nebe ita boot hili bele hotu lalais iha tempu badak ka lae? 4). Tuir kapasidadi, presiza orsamentu hira ba tema nebe ita boot hili? II. INSTRUMENTU APOIANTE 1). Foti Tópiku nebe fasil Tenki defini ho klaru kedas atu ...

Prezidente Repúblika Deklara “Funu”

Imajen Ilustrasaun Iha Kuarta Feira, Loron 8 fulan Abril 2020, Prezidente Repúblika, Franciso Guterres Lu’Olo, hato’o mensajen importanti ba povu tomak relasiona ho situasaun atuál ne’ebé povu presiza fó konsiderasaun, nune’e kolaborasaun entre povu ho Estadu no Governu bele alkansa ho di’ak ba nasaun no povu nia vida. Kona-ba ne’e, ami toma notas nesesáriu balu hodi fahe ba maluk sira tuir ami nia “ponto de vista” .   Primeiru, Señor Prezidente Repúblika toka uluk kona-ba situasaun emerjénsia ne’ebé Estadu no Governu servisu maka’as hela atu responde, mak: Funu hasoru ameasa COVID-19. Relasiona ho ameasa konkretu hosi virus ne’e, Governu limite kedas povu nia movimentu ho objetivu atu salva-guarda kada pesoa ho kada família timorense nia moris atu la hada’et virus ne’e ba maluk seluk. Apelu Prezidente Repúblika ho virus refere, nu’udar atensaun espesiál hosi aman nasaun nian ba oan sira, povu timorense, nia salvasaun perante atake hosi virus perigozu ne’e. Tanba ne’e povu...