Nunka iha esperiénsia lakon, oin-sa sorte atu mai.
Maski ema Xina iha atitudi fleksivel iha atividadi komérsiu, maibé sira kuidadozu tebetebes, no konservativu wainhira halao atividadi komérsiu nian nebé relasion ho aspetu jestaun finanseiru. Lukru nebé hetan presiza investe fila fali hodi uza iha futuru. Komersiante sira tenki matan-moris, se bele poupa ho maneira kontrola despeza nebé la presiza. Tanba ne’e, komersiante Xina gosta liu uza sira nia família rasik hodi halo servisu atu ajuda sira nia atividadi komérsiu. Tuir ema Xina, diak liu selu ema nebé sira koiñese ona no iha relasaun familiar duke foti ema seluk.
Alein hamenus gastu, komersiante mos hatene klaru katak sira nia impregadu hotu fó komitmentu tomak ba servisu no patraun. Servisu hamutuk ho família la hanesan servisu ho ema seluk. Nune mos nia sentimentu la hanesan. Atu hametin servisu-nain sira nia lealdade, patraun sira tenki trata diak impregadu sira hanesan sira nia família rasik. Buat diak nebé sira halo tenki guarda nafatin. Karik saláriu nebé sira simu la boot, maibé sira sempre sai prioridadi prinsipál. Patraun labele deskonfia resin nia impregadu sira. Patraun nebé diak no iha responsabilidadi sei motiva nia impregadu atu bele servisu makás no atu serví ho fuan tomak. Impregadu sira atu la muda hanoin, tenki trata sira ho justu. Patraun sei lakon se nia impregadu sira servisu la ho laran no la fokus.
Patraun nia frakasu la fó atensaun ba buat kiik sira ne’e sei halo impregadu sai ba buka servisu seluk. Se buat ne’e akontese, nudar desvantajen ida tanba patraun tenki hasai osan barak hodi rekruta no fó treinamentu ba impregau foun. Impregadu nia komitmentu, lealdade, no sakrifisiu nudar buat importanti atu bele asegura atividadi komérsiu nebé sira halo sei lori lukru. Kapasidadi jestaun iha komérsiu la garante sei hetan lukru, se laiha kapasidadi atu trata diak rekursu umanu/ema nian. Kada komersiante tenki estuda psikolojia no domina tékniku relasaun sosiál. Buat sira ne’e bele aprende no hetan liu hosi maneira ranxu malu no interaksaun ho impregadu, kompradores, no ema barak.
Kada komersiante persiza hahalok simpátiku, la karak hamnasa, no prontu atu serví ho atendimentu nebé diak liu ba asinante. Komersiante sira labele hakahur problema privadu ho asuntu komérsiu nian. Iha komérsiu labele koko atu buka inimigu, maibé buka kolega no koinese ema barak. Buat sira ne’e hotu tenki sai hosi fuan nudar forma husi solenidadi no hakarak nebé ás iha atividadi komérsiu nian. Hadok hahalok finjidu no sena ka drama. Hahalok nebé laos jenuinu ka orijinál sosa-nain sira no ema sira nebé mai halo negósiu sei senti kedas. Asinanti sira la gosta ba komersiante nebé loko-an no foti-an. Komersiante la presiza hatudu-an matenek, maibé bainhira deit tenki respeitu nafatin asinante sira. Kada asinante hakarak ita serví sira hanesan liurai. Ne’e duni, la lakon buat ida se komersiante hakraik-an no koalia ho liafuan nebé diak.
Ba sira nebé hakarak sai komersiante ka emprezáriu nebé susesu, tenki soe buat negativu hotu no troka ho hahalok nebé pozitivu. Komersiante tenki hatene katak sira laos deit fan-sasan no halo atendimentu maibé sira nia imajen pesoál rasik. Komersiante nebé iha imajen diak signifika nia bele atende hotu asinante sira nia pedidu no esperansa. Sira mos tenki asegura atu halo atendimentu no prepara sasan ho lalais tuir tempu. Nune asinante sei konfia liu tan komersiante. Psikolojikamente, hahalok ne’e sei dada ema barak atu buka nia. Prosesu ne’e tenki haburas nafatin no kontinua. Hahalok no halo servisu soin-sala labele hetan fatin ho forma saida deit iha atividadi komérsiu. La haré ba komérsiu ne’e família nian ka laos, ita tenki halao servisu komérsiu ne’e nudar ita nia kosar-ben rasik.
Iha prátika komérsiu ema Xina nian, família iha funsaun importanti no hanesan fator ézitu ema Xina nian iha atividadi komérsiu. Família nia apoiu bele haré hosi forma suporta moral no finanseiru. Ema Xina senti orguillu tebetebes se iha nia família ka maun-alin rasik nebé involve no servisu makás hodi promove nia komérsiu. Ema Xina senti moe se sira labele moris hamrik mesak no simu saláriu durante moris tomak. Wainhira ema ida servisu hodi hetan saláriu, nia mos sei la sai riku no labele hasae nia estátus sosiál. Ema nebé simu saláriu moris iha presaun psikolójika laran, wainhira sira seidauk konsege hamrik mesak ka loke ninia komérsiu rasik.
Sira nebé halao atividadi komérsiu konsidera nudar eroi, funu-nain, tanba barani foti risku no la tauk hasoru frakasu no lakon. Ba ema Xina, kuandu laiha esperiénsia lakon, sorti no susesu sei la mai iha servisu hotu nebé halo. Ema Xina nunka hatun ka hatete aat ema seluk nebé lakon ka failla iha komérsiu. Tanba sira konsidera situasaun ne’e nudar faze primeiru hatutuk ba susesu. Ema Xina respeitu tebes ema nebé halo esforsu, wainhira motivasaun no oportunidadi sei fó ba ema nebé deit hakarak involve iha atividadi komérsiu.
Ema Xina, la fasil dezanima wainhira monu ba da’uluk no iha oportunidadi ikus. Tanba sira nia objetivu prinsipál halao atividadi komérsiu mak hakarak forma fondasaun finanseiru nebé forte no seguru hodi garante família nia moris no futuru. Sira la hakarak hetan kedas lukru nebé boot iha tempu badak. Tuir sira, iha lukru uitoan maibé iha kontinuasaun. Importanti atividadi komérsiu ne’e bele fó rendimentu atu hakonu família nia nesesidadi.
Parte balu hosi lukru ne’e tenki rai atu dezenvolve atividadi komérsiu nian no antisipa situasaun saida deit nebé ema la hatene. Parte balu hosi lukru ne’e uza hanesan kapitál servisu nian. Se osan lukru uza hodi ba hakonu nesesidadi pesoál loron-loron nian, hahalok ne’e sei hamosu susar ba komersiante ne’e rasik. Atu buat hanesan ne’e la akontese, komersiante labele gastu aat no la sosa sasan nebé laos útil liu, hanesan sasan karun, sasan-hafutar an nebé luxuozu, no halo kompras arbiru deit tuir nia hakarak.
Komersiante tenki moris simples. Labele hatudu-an tanba hahalok ne’e la fó vantazen, ka buat diak. Buat nebé la folin liu mak fatin komérsiu nebé diak tebetebes, iha kareta luxu, no hatais hanesan diretor kompainia boot, se wainhira atividadi komérsiu seidauk iha buat ida. Buat sira ne’e sei mai mesak, se komérsiu hahu estavel no iha ona rendimentu nebé diak. Maneira no hanoin ne’e hotu tenki kuda metin iha komersiante hotu nia mentalidadi. Komersiante karik hatene ona buat ne’e. Maibé problema mak ne’e, barak la halo tuir no realiza buat sira ne’e iha sira nia moris loron-loron.
Rezumu ikus, parte balu hosi lukru tenki rai atu dezenvolve atividadi komérsiu nian no atinsipa situasaun saida deit nebé ema la hatene bainhira akontese. Parte balu hosi lukru ne’e uza hanesan kapitál servisu nian hodi halo investimentu. Ida ne’e mak ema Xina nia maneira negósiu.
Comments
Post a Comment
Hosik hela komentariuiha ne'e