Laiha razaun ba ema ida atu la susesu, se nia badinas.
Badinas mos nudar fator ida hosi ema Xina nia ézitu ka susesu iha atividadi komérsiu. Ema Xina hakarak tama ba hasoru dezafiu, obstákulu, no susar atu halo susesu sira nia atividadi komérsiu. Sarak lukru hosi komérsiu ne’e bele han-hemu no iha proveitu uitoan, konsidera ne’e naton ona ba sira. Laiha razaun ba ema ida atu la susesu se sira servisu nafatin ho badinas. Ema Xina hakarak hader iha dadersan nakukun no kontinua servisu tó kalan. Sira servisu makás. Tan ne’e, laiha razaun ba se deit atu hirus ka laran moras sira. Ema nebé servisu makás iha direitu atu moris kontenti. Wainhira ema seluk sei toba dukur ho sira nia mehi diak, ema Xina sai tiha ona ba servisu no buka han. Nebé, sira soi duni atu simu kolen nudar rezultadu hosi saida mak sira halo ona.
Ema Xina nia susesu iha komérsiu relasiona ho vizaun no filozofia moris nebé sira kaer. Ba ema Xina, moris atu han no atu hetan aihan, tenki servisu. Servisu iha konteistu ne’e, laos atu hetan osan deit, maibé esforsu hit moris, hadia kualidadi moris, no hasae posizaun sosiál iha sosiedadi. Dalan úniku atu tó iha nebá mak ne’e: halo negósiu ka kontratu. Ema Xina nudar rasa nebé gosta koalia. Wainhira koalia, sira sei koalia ho lian makás. Maibé, sira sei halo tuir saida mak sira koalia. Sira nia liafuan laos liafuan mamuk, maibé prova ho hahalok. Wainhira ema Xina hatete hakarak halo kontratu, sira baibain sei la hanoin naruk atu halo nune. Esperiénsia no matenek laos importanti tanba buat rua ne’e sei bele aprende tuir mai.
Komersiante Xina laos hotu-hotu iha esperiénsia halo kontratu. Sira konsidera halo kontratu mak prosesu atu aprende.Tan ne’e, sira prontu hasoru frakasu, no karik susesu, sira konsidera nudar bonus ka prezente. Halo kontratu konsidera nudar karreira, servisu nebé estável, karik kompara ho ema nebé hetan saláriu. Halo kontratu, ema ida bele hanorin nia-an servisu sai diak liu. Dezde kiik, ema Xina kuda ona iha nia oan sira nia hanoin atu la dependente ba ema seluk. Sira iha kbiit, kapasidadi no poténsia. Oin-sa hatudu buat sira ne’e, sira involve-an iha atividadi komérsiu. Halo kontratu bele halo ema ida bele sai kdiak liu, disiplina no tahan susar. Prosesu formasaun nebé ema Xina simu hosi família, sai baze forte ida atu dezenvolve karreira iha área komérsiu.
Kahur hamutuk ho fiar, filozofia, vizaun moris no prosesu formasaun família nian, hamosu komersiante Xina sira nebé iha neon no ispíritu boot no kbiit hosi laran nebé makás. Frakasu primeiru, nebé karik mosu, sei la hamis nia ispíritu ne’e, maibé sei halo nia forte liu tan. Frakasu segundu sai hanesan lisaun. Frakasu terseiru sei halo nia sai matenek liu. Frakasu sira seluk nebé tuir mai atu koko nia pasiénsia no laran forte. Lakon dala hira la signifika sei lakon beibeik. Ema Xina fiar no hanoin metin katak loron ida sira sei susesu duni. Filozofia ida ne’e mak ema Xina sira nebé luta iha mundu komérsiu kaer. Tuir sira, halo kontratu bele fó lisaun konaba realidadi moris nebé lolós.
Liu hosi komérsiu, ema ida iha oportunidadi bele hasoru ema hosi grupu oioin. Momentu ne’e bele forma ema nia abilidadi halo komunikasaun ho ema seluk no aumenta ema nia koiñesimentu nebé iha relasaun ho ema nia psikolojia. Lós katak objetivu prinspál komérsiu nian mak buka lukru. Maibé ba ema Xina, komérsiu nia objetivu laos deit buka lukru. Ema nebé halo kontratu, ema barak sei koiñese nia, no hanesan ne’e nia estatus sosiál aumenta. Grupu komersiante, sai fatin konseillu atu rezolve interese povu barak nian. Sira mos sai doadores ba atividadi nebé iha relasaun ho sosiál, edukasaun, relijiaun, no unidadi komunidadi nian. Sai komersiante, fásil ba ema ida bele hasae nia estatus sosiál no iha poténsia bele sai líder komunitária.
Tanba ne’e sala boot se uza komérsiu hanesan instrumentu atu sai riku lalais nodi la fó atensaun ba responsabilidadi sosiál nebé tenki halao.
Iha filozofia komérsiu Xina nian, laiha dalan no maneira nebé fásil atu sai riku. Se iha ema balu hanoin nune, diak liu hanoin fali molok involve-an iha atividadi komérsiu nian. Wainhira involve-an iha atividadi komérsiu, ita tenki defini nia objetivu atu hetan lukru iha tempu naruk. Ema nebé buka lukru lalais iha tempu badak nia sei lakon no arepende. Buat baibain nebé sei akontese iha inísiu atividadi komérsiu nian mak ne’e hasoru problema. Tanba deit laiha vizitante ka sosa-nain iha loron primeiru ba nia atividadi komérsiu, ne’e duni halo komersiante barak nebé laiha koiñesimentu, taka sira nia atividadi komérsiu.
Halo kontratu presiza tempu no dala ruma foti tomak ita nia tempu. Se atividadi komérsiu ne’e la hetan responde nebé diak ou la hetan lukru, diak liu sira peskiza no avalia konaba nia sala, frakeza, no falta hotu iha nebé. Komersiante ida labele pesimista no tauk. Komersiante nudar luta-nain nebé la tauk funu. Sira tenki brani orgniza sira nia pasu ba oin, laos halai hosi problema nebé nia hasoru. Ema nebé halo kontratu labele hakiduk ba kotuk. Sira tenki esforsu beibeik, haré, hanoin, no halo asaun dok ba oin. Buat ne’e nudar maneira ida se hakarak mana iha kompetisaun komérsiu nian. Kultura komérsiu ema Xina nian fó importansia liu ba buat hanesan ne’e “se mak lais nia hetan”. Ema sei lakon se nia bokan maten. Kahur hamutuk lais, matenek, no fuan metin mak baze filozofia no kultura komersiante nebé susesu.
Rezumu ikus, ema Xina ho laran haksolok atu hader sedu iha dadersan, no kontínua servisu tó kalan. Wainhira ema dehan hakarak halo negósiu, sira baibain sei la hanoin naruk atu halo. Esperiénsia no matenek laos importanti tanba asuntu rua ne’e sei bele aprende ikus. Ema Xina nia kultura negósiu fó importansia liu ba buat hanesan ne’e “ se mak lais nia hetan”.
Comments
Post a Comment
Hosik hela komentariuiha ne'e