Skip to main content

EMA BARANI DEIT MAK BELE HALO TRANSFORMASAUN




Presiza barani atu transforma-an,
tanba transformasaun laos sempre susesu.
 Iha ne’e mak halo ema barak dezanima-rende.

            Manu makikit boot ida nia idadi bele tó tinan hitu nolu. Maibé atu tó ba idade ne’e presiza halo opsaun nebé boot. Nia hakarak tinan naruk ka pára deit ho idadi hat-nolu? Desizaun iha nia liman rasik.

            Wainhira manu makikit boot ida tama ona ba idadi hat-nolu, atu nia bele moris tan tinan tolu-nolu, nia presiza liu husi transformasaun isin nian nebé halo moras no terus lahalimar. Iha momentu krusiál ne’e makikit boot tenki halo opsaun barani, hakat ba halo transformasaun isin nian, maibé tenki terus. Ou lakohi moras no terus, maibé tenki mate lalais ho tinan hat-nolu deit. 

            Iha tinan hat-nolu,  manu makikit boot nia ibun sai naruk ona tó nia kakorok, tanba ne’e susar atu han. Nia liman kukun mos la kroat ona. Alein ne’e nia liras mos sai mahar liu nune nia labele tan semo ás. 

            Se nia hili nodi liu husi transformasaun nebé halo terus makás, nia tenki semo ba foho ás ida atu iha nebá nia bele halo nia knúk. Hafoin nia sei tata no baku nia ibun ba iha fatuk atu hasai tiha ibun kulit nebé tuan ona. Wainhira kulit tuan monu sai ona, nia tenki hein ibun kulit foun moris, atu nia bele fokit sai nia ain-kukun tuan ida-idak nodi hein ida nebé kroat mosu fali. Wainhira ain-kukun foun moris ona, nia uza hodi fokit sai hotu nia liras tuan sira no hein liras foun moris. Se nia bele liu hotu ona prosesu sira ne’e, nia bele semo fali hodi halao nia moris hanesan normál. Transformasaun susar tebetebes ne’e mak makikit boot ida tenki halo durante fulan barak atu nia moris naruk tó tinan hitu-nolu.

            Lé nain doben sira, oin-sa ita bele tranforma buat ida, se ita rasik la transforma ita nia-an uluk? Se hakarak muda ita nia uma laran, ambiente, sosiedadi, no nasaun atu sai diak liu, buat importanti nebé presiza halo uluk mak ne’e, tenki modifika-an uluk sai ema diak ida. Ita sei halo transformasaun ka la halo, natureza sei halo buat ne’e ba ema atu iha ekilíbriu. Tanba ne’e atu kleur ka lalais sei iha duni mudansa. 

            Transformasaun halo moras tebes. Maibé sei moras aat liu wainhira la muda-an. Tanba natureza sei obriga ita atu muda ka transforma-an. Laos animál deit, hanesan manu makikit boot nebé temi iha leten, mak bele troka-an, maibé ema mos bele halo nune. Moris ne’e dala barak la lao tuir hanesan saida mak ita hakarak. Dala ruma buat nebé ema planu tiha ona, maibé natureza hases tiha ba dalan seluk nebé iha kuak barak no klean tebes. Maibé, laran labele susar, fiar metin nafatin, tanba iha Kbiit ida mak organiza. Kbiit ne’e ita hanaran Maromak. Nia hatene dalan nebé mak diak liu ba ema atu liu. Ita bele haré realidadi balu deit, tanba ema nia kbiit limitadu. 

            Timor Leste sei bele duni transforma ba nasaun soberanu no dignu ida iha Ázia - Oseánia, maibé molok tó iha nebá, timor oan ida-ida tenki halo mudansa makás ba nia mentál no an-rasik. Tansformasaun agora lao daudaun, maibé presiza tempu, sakrifísiu, no pasiénsia.


           

Popular posts from this blog

ÉTIKA NEGÓSIU

Dezvantajen iha tempu badak nudar dalan nebé ema tenki liu atu hetan vantajen iha tempu naruk.             Ema Xina fiar, komersiante nebé susesu tenki iha kbiit kreatividadi nebé ás alein kapasidadi atu hadau oportunidadi. Embora atu alkansa   ézitu no hetan proveitu refere, husu atu komersiante ida tenki uza maneira saida deit mak mosu iha nia hanoin. Maibé, buat ne’e la signifika komersiante bele uza maneira foer no bosok atu hamonu nia rivál. Komersiante Xina iha kódigu étika nebé bandu uza maneira foer. Hamonu ema seluk nia komérsiu nudar hahalok nebé povu Xina hotar tebes. Kompetisaun nudar asaun nebé susar atu hases hosi   komérsiu. Dala barak akontese kompetisaun makás nebé hamosu sizma no ostilidadi.             Kompetisaun nebé saudável sei benefisia parte hotu. Nune mos kompetisaun nebé la justu sei la lori proveitu ba se deit no parte hotu. Karik iha...

MANEIRA | TIPS 3 HALO TÍTULU TEZE NEBÉ DIAK

Maneira oin-sa defini teze nia tema no deskobre títulu nebe furak, ida né mak nudar problema inísiu ba estudante sira atu hahu halo sira nia teze. Maibe ita boot lalika laran susar, tuir mai né sei aprezenta faze no maneira ka tips nebe bele implamenta nodi prosesu lalais ita boot nia teze. Espera katak molok le tema né ita boot le uluk ona tema primeiru nebe ami hakerek antes konaba tips 13 oin-sa halo propósta teze nian. I. BUKA TEMA NEBE DIAK NO FURAK Importanti tebtebes atu hili tema ka tópiku nebe diak. Iha buat lubuk ida nebe tenki tetu uluk molok hili teze nia títulu, hanesan: 1). Tópiku nebe hili ona, ita boot domina ka lae? 2). Dosente giador domina no bele lori ita boot durante prosesu halo teze né ka lae? 3). Atensaun diak ho tempu (deadline), tema nebe ita boot hili bele hotu lalais iha tempu badak ka lae? 4). Tuir kapasidadi, presiza orsamentu hira ba tema nebe ita boot hili? II. INSTRUMENTU APOIANTE 1). Foti Tópiku nebe fasil Tenki defini ho klaru kedas atu ...

Prezidente Repúblika Deklara “Funu”

Imajen Ilustrasaun Iha Kuarta Feira, Loron 8 fulan Abril 2020, Prezidente Repúblika, Franciso Guterres Lu’Olo, hato’o mensajen importanti ba povu tomak relasiona ho situasaun atuál ne’ebé povu presiza fó konsiderasaun, nune’e kolaborasaun entre povu ho Estadu no Governu bele alkansa ho di’ak ba nasaun no povu nia vida. Kona-ba ne’e, ami toma notas nesesáriu balu hodi fahe ba maluk sira tuir ami nia “ponto de vista” .   Primeiru, Señor Prezidente Repúblika toka uluk kona-ba situasaun emerjénsia ne’ebé Estadu no Governu servisu maka’as hela atu responde, mak: Funu hasoru ameasa COVID-19. Relasiona ho ameasa konkretu hosi virus ne’e, Governu limite kedas povu nia movimentu ho objetivu atu salva-guarda kada pesoa ho kada família timorense nia moris atu la hada’et virus ne’e ba maluk seluk. Apelu Prezidente Repúblika ho virus refere, nu’udar atensaun espesiál hosi aman nasaun nian ba oan sira, povu timorense, nia salvasaun perante atake hosi virus perigozu ne’e. Tanba ne’e povu...