Skip to main content

SE MAK ALBERT EINSTEIN - 20







TIMOR NOW HATENE - Wainhira sei kik Albert Einstein, haré hanesan labarik mental atrazadu tanba kapasidadi koalia neineik liu. Nia karákter nonok  no gosta halimar mesak. Iha Fulan November 1981, nia alin feto moris no hanaran Maja.

Nia interese no nia paixaun ba siénsia fízika hahu mosu wainhira nia halo tinan lima. Wainhira nia toba tanba moras, nia aman fo prezente kompas ida ba nia. Albert hakfodak ho kompas né ninia furak. Tanba né nia hakarak tebtebes atu deskobre mistériu nebe taka-falun hela mundu ninia furak no ninia kbit tomak.
Maski la koalia barak no la gosta koalia ho nia kolega sira, Albert Einstein iha kapasidadi intelektual nebe diak tebtebes iha ninia eskola. Nia kaderneta eskola nian diak no sai kampiaun iha nia klase laran. Alein eskola hodi deskobre siénsia, nia mos hasae nia habilidadi iha área múzika hodi kompete ho nia inan halimar múzika famozu sira hanesan Mozart no Bethoveen nian. 

Albert halao nia estudu  iha akadémiku Eidgenössische Technische Hochschule (ETH) iha Zürich, 1900 no iha idadi 21 nia pasa husi universidadi ne’e. Wainhira pasa no hakotu nia estudu unversitáriu nian, nia esforsu hatama nia pedidu atu servisu nudar dosente auxiliar, maibe universidadi la simu. Hafoin Albert husu hanorin iha koléjiu ida nudar mestri provizoríu. Tuir mai nia hetan servisu ida iha departementu patente nian iha sidadi Bern, Alemaña. Durante servisu iha neba, Albert kontinua dezenvolve nia matenek iha siénsia fízika. 

Iha tinan 1903, Albert kaben ho Mileva, nebe péritu iha matemátika. No iha tinan 1904, Hans Albert Einstein moris husi ema nain rua né nia domin moris hamutuk nudar oan primeiru. Hahu husi né Albert nia posizaun iha departementu patente nian metin liu tan. No iha tinan tuir mai nia hetan títulu doutor akadémiku hafoin nia hakotu nia teze: ”Eine Neue Bestimmung der Moleküldimensionen (Iha Determinasaun Foun hosi Molekular Dimensaun sira) husi Universidadi Zürich. 

Tinan 1905 nudar tinan susesu nian ba Albert tanba iha tinan né nia produs obra boot barak, ida mak hanesan: Aplikasaun ekipartisaun ba akontesimentu radiasaun nian. Nia obra né nudar introdusaun ipóteze kuantum naroman nian nebe bazeia ba Estatístika Boltzmann. Elaborasaun hosi Efeitu Foto-elektrisidadi iha obra né mak lori nia nodi simu prezente prestíjiu Nobel iha tinan 1921.  No tuir mai nia produs  mos obra famozu seluk hanesan: Teoria Relatividadi Espesial, públika iha jornal sientífiku Annalen der Physik iha tinan 1905 ho títulu: Zur Elektrodynamik Bewegter Kerper (Elektrodinámika Sasan Sira Nebe Bokan). No kontinuasaun hosi nia obra né hafoin deskobre formalasaun nebe famozu tebtebes mak: E=mc2, katak: Massa sasan ida nian (m) mak medida konteúdu nia enerjia (E), c mak nudar naroman nia velosidadi iha espasu mamuk (c 300 mil kilómetru kada segundus). Massa hanesan ho enerjia, nebe ikus mai loke oportunidadi nodi dezenvolve projetu enerjia nukleár. Katak massa kilograma ida  hanesan ho enerjia nebe bele fornese elektrisidadi ba uma rehun tolu, ho volume watt atus sia, durante tinan ida tomak, signifika akumula enerjia nebe boot tebtebes. 

Ho kbiit matenek tomak nebé Albert iha, tinan 1909, nia simu póse nudar Professor katedrátiku iha Universidadi Zürich. Hafoin formulasaun teoria relatividadi jeral, Albert sai famozu iha mundu tomak. Iha nia otas nebe katuas ona, nia popularidadi hakat liu sientista sira seluk iha istória no kultura popular tomak. Nebe wainhira ema temi Einstein, ema hatene ona sientista matenek lahalimar hosi Alemaña né.

*****Buat barak mak ita bele aprende hosi ema jéniu né. Nia iha matenek natural, maibe sa mak nia hetan, laos rezultadu hosi tur bilan nian, maibe esforsu tomak tuir sa mak nia mehi iha nia moris.

Fontes:
https://en.m.wikipedia.org/wiki/Albert-Einstein.
Imajen:Pixabay.




Popular posts from this blog

ÉTIKA NEGÓSIU

Dezvantajen iha tempu badak nudar dalan nebé ema tenki liu atu hetan vantajen iha tempu naruk.             Ema Xina fiar, komersiante nebé susesu tenki iha kbiit kreatividadi nebé ás alein kapasidadi atu hadau oportunidadi. Embora atu alkansa   ézitu no hetan proveitu refere, husu atu komersiante ida tenki uza maneira saida deit mak mosu iha nia hanoin. Maibé, buat ne’e la signifika komersiante bele uza maneira foer no bosok atu hamonu nia rivál. Komersiante Xina iha kódigu étika nebé bandu uza maneira foer. Hamonu ema seluk nia komérsiu nudar hahalok nebé povu Xina hotar tebes. Kompetisaun nudar asaun nebé susar atu hases hosi   komérsiu. Dala barak akontese kompetisaun makás nebé hamosu sizma no ostilidadi.             Kompetisaun nebé saudável sei benefisia parte hotu. Nune mos kompetisaun nebé la justu sei la lori proveitu ba se deit no parte hotu. Karik iha...

MANEIRA | TIPS 3 HALO TÍTULU TEZE NEBÉ DIAK

Maneira oin-sa defini teze nia tema no deskobre títulu nebe furak, ida né mak nudar problema inísiu ba estudante sira atu hahu halo sira nia teze. Maibe ita boot lalika laran susar, tuir mai né sei aprezenta faze no maneira ka tips nebe bele implamenta nodi prosesu lalais ita boot nia teze. Espera katak molok le tema né ita boot le uluk ona tema primeiru nebe ami hakerek antes konaba tips 13 oin-sa halo propósta teze nian. I. BUKA TEMA NEBE DIAK NO FURAK Importanti tebtebes atu hili tema ka tópiku nebe diak. Iha buat lubuk ida nebe tenki tetu uluk molok hili teze nia títulu, hanesan: 1). Tópiku nebe hili ona, ita boot domina ka lae? 2). Dosente giador domina no bele lori ita boot durante prosesu halo teze né ka lae? 3). Atensaun diak ho tempu (deadline), tema nebe ita boot hili bele hotu lalais iha tempu badak ka lae? 4). Tuir kapasidadi, presiza orsamentu hira ba tema nebe ita boot hili? II. INSTRUMENTU APOIANTE 1). Foti Tópiku nebe fasil Tenki defini ho klaru kedas atu ...

Prezidente Repúblika Deklara “Funu”

Imajen Ilustrasaun Iha Kuarta Feira, Loron 8 fulan Abril 2020, Prezidente Repúblika, Franciso Guterres Lu’Olo, hato’o mensajen importanti ba povu tomak relasiona ho situasaun atuál ne’ebé povu presiza fó konsiderasaun, nune’e kolaborasaun entre povu ho Estadu no Governu bele alkansa ho di’ak ba nasaun no povu nia vida. Kona-ba ne’e, ami toma notas nesesáriu balu hodi fahe ba maluk sira tuir ami nia “ponto de vista” .   Primeiru, Señor Prezidente Repúblika toka uluk kona-ba situasaun emerjénsia ne’ebé Estadu no Governu servisu maka’as hela atu responde, mak: Funu hasoru ameasa COVID-19. Relasiona ho ameasa konkretu hosi virus ne’e, Governu limite kedas povu nia movimentu ho objetivu atu salva-guarda kada pesoa ho kada família timorense nia moris atu la hada’et virus ne’e ba maluk seluk. Apelu Prezidente Repúblika ho virus refere, nu’udar atensaun espesiál hosi aman nasaun nian ba oan sira, povu timorense, nia salvasaun perante atake hosi virus perigozu ne’e. Tanba ne’e povu...