TIMOR NOW HATENE - Wainhira sei kik Albert Einstein, haré hanesan labarik mental atrazadu tanba kapasidadi koalia neineik liu. Nia karákter nonok no gosta halimar mesak. Iha Fulan November 1981, nia alin feto moris no hanaran Maja.
Nia interese no nia paixaun ba siénsia fízika hahu mosu wainhira nia halo tinan lima. Wainhira nia toba tanba moras, nia aman fo prezente kompas ida ba nia. Albert hakfodak ho kompas né ninia furak. Tanba né nia hakarak tebtebes atu deskobre mistériu nebe taka-falun hela mundu ninia furak no ninia kbit tomak.
Maski la koalia barak no la gosta koalia ho nia kolega sira, Albert Einstein iha kapasidadi intelektual nebe diak tebtebes iha ninia eskola. Nia kaderneta eskola nian diak no sai kampiaun iha nia klase laran. Alein eskola hodi deskobre siénsia, nia mos hasae nia habilidadi iha área múzika hodi kompete ho nia inan halimar múzika famozu sira hanesan Mozart no Bethoveen nian.
Albert halao nia estudu iha akadémiku Eidgenössische Technische Hochschule (ETH) iha Zürich, 1900 no iha idadi 21 nia pasa husi universidadi ne’e. Wainhira pasa no hakotu nia estudu unversitáriu nian, nia esforsu hatama nia pedidu atu servisu nudar dosente auxiliar, maibe universidadi la simu. Hafoin Albert husu hanorin iha koléjiu ida nudar mestri provizoríu. Tuir mai nia hetan servisu ida iha departementu patente nian iha sidadi Bern, Alemaña. Durante servisu iha neba, Albert kontinua dezenvolve nia matenek iha siénsia fízika.
Iha tinan 1903, Albert kaben ho Mileva, nebe péritu iha matemátika. No iha tinan 1904, Hans Albert Einstein moris husi ema nain rua né nia domin moris hamutuk nudar oan primeiru. Hahu husi né Albert nia posizaun iha departementu patente nian metin liu tan. No iha tinan tuir mai nia hetan títulu doutor akadémiku hafoin nia hakotu nia teze: ”Eine Neue Bestimmung der Moleküldimensionen (Iha Determinasaun Foun hosi Molekular Dimensaun sira) husi Universidadi Zürich.
Tinan 1905 nudar tinan susesu nian ba Albert tanba iha tinan né nia produs obra boot barak, ida mak hanesan: Aplikasaun ekipartisaun ba akontesimentu radiasaun nian. Nia obra né nudar introdusaun ipóteze kuantum naroman nian nebe bazeia ba Estatístika Boltzmann. Elaborasaun hosi Efeitu Foto-elektrisidadi iha obra né mak lori nia nodi simu prezente prestíjiu Nobel iha tinan 1921. No tuir mai nia produs mos obra famozu seluk hanesan: Teoria Relatividadi Espesial, públika iha jornal sientífiku Annalen der Physik iha tinan 1905 ho títulu: Zur Elektrodynamik Bewegter Kerper (Elektrodinámika Sasan Sira Nebe Bokan). No kontinuasaun hosi nia obra né hafoin deskobre formalasaun nebe famozu tebtebes mak: E=mc2, katak: Massa sasan ida nian (m) mak medida konteúdu nia enerjia (E), c mak nudar naroman nia velosidadi iha espasu mamuk (c ≫300 mil kilómetru kada segundus). Massa hanesan ho enerjia, nebe ikus mai loke oportunidadi nodi dezenvolve projetu enerjia nukleár. Katak massa kilograma ida hanesan ho enerjia nebe bele fornese elektrisidadi ba uma rehun tolu, ho volume watt atus sia, durante tinan ida tomak, signifika akumula enerjia nebe boot tebtebes.
Ho kbiit matenek tomak nebé Albert iha, tinan 1909, nia simu póse nudar Professor katedrátiku iha Universidadi Zürich. Hafoin formulasaun teoria relatividadi jeral, Albert sai famozu iha mundu tomak. Iha nia otas nebe katuas ona, nia popularidadi hakat liu sientista sira seluk iha istória no kultura popular tomak. Nebe wainhira ema temi Einstein, ema hatene ona sientista matenek lahalimar hosi Alemaña né.
*****Buat barak mak ita bele aprende hosi ema jéniu né. Nia iha matenek natural, maibe sa mak nia hetan, laos rezultadu hosi tur bilan nian, maibe esforsu tomak tuir sa mak nia mehi iha nia moris.
Fontes:
https://en.m.wikipedia.org/wiki/Albert-Einstein.
Imajen:Pixabay.