1. Fundu
Timor Leste nasaun nebé riku ho rekursu naturais. Foho, ai-laran, bé, tasi nebé haleu Timor Leste ho paisajens nebé hafurak nasaun ne’e. Tanba ne’e iha peskiza internasionais sira dehan, kuandu Timor Leste jere didiak ninia tasi-ibun no foho sira, iha futuru Bali bele lakon nia turista sira. Alein ne’e, rikeza nebé iha valor importanti ba nasaun ne’e mak rikeza enerjia alternativu.
Rikeza enerjia nebé Timor Leste iha laos haré deit ba ninia kuantidadi maibé haré mos ba variedadi oioin nebé iha. Timor Leste iha rekursu enerjia fósil (enerjia konvensionál) no enerjia renovadu (laos konvensionál). Tanba ne’e la lós wainhira Timor Leste kahe-an (dependente) deit ba enerjia konvensionál, mak enerjia fósil hanesan mina-rai.
Reprodusaun enerjia fósil presiza tempu naruk tebetebes. Agora Timor Leste nia moris, roda ekonomia, jestaun governasaun, hotu-hotu hetan suporta husi enerjia fósil hanesan airin inan. Maibé loron ida rekursu enerjia fósil ne’e sei mohu tanba nesesidadi sosiedadi aumenta sae makás. Ida ne’e sei afeta fundu mina-rai nebé agora banku rai liur mak jere-hafunan hela Timor Leste nia osan ne’e. No ita labele haluha katak, maski Timor Leste riku enerjia fósil, maibé 100% Timor Leste nia nesesidadi konvustivel hotu importa husi rai-liur. Se desizaun polítika ida ne’e la muda, mak Timor Leste sei sai nasaun importador konvustivel. Alein ne’e, tanba influénsia situasaun polítika no ekonomia mundiál, afeta ba presu enerjia fósil mos tun-sae. Situasaun global ne’e halo laran-susar tebetebes.
Problema ne’e tuir lolós afirma katak Timor Leste seidauk independete lós iha parte enerjia. Tanba ne’e Timor Leste urjentemente presiza dezenvolve enerjia renovadu atu hatan ba situasaun emerjénsia hanesan agora daudaun akontese.
2. Tópiku prinsipál
Nesesidadi enerjia mundiál kontinua sae tuir kresimentu no dezenvolvimentu sivilizasaun ema nian. Nesesidadi enerjia tinan 2030-2050 mai ninia duplikasaun sei sae ba dala hat ka lima kompara ho nesesidadi agora.Wainhira nesesidadi enerjia globál, liu-liu iha nasaun esportador sira, aumenta sae mak sira sei reduz esporta mina ka konvustivel mai Timor Leste. Tanba nasaun esportador sira mos maioria sei dependete ba enerjia fósil hanesan: fatuk anar, mina-rai no gás.
Tanba ne’e wainhira koalia konaba tópiku ne’e iha Timor Leste, urjente tebetebes. Riku-soin nebé Timor Leste iha, seidauk maneja no seidauk uza lolós. Situasaun ne’e ninia kauza prinsipál mak ne’e: Timor Leste seidauk iha téknolojia nebé bele produs enerjia no rekursu ema matenek ba área ne’e seidauk sufisiente, ka laiha. Governu no sosiedadi ninia koinesimentu konaba importansia enerjia alternativu-renovadu no oin-sa atu produs enerjia ne’e, sei sai hanesan problema nebé ita hasoru ohin loron.
Laos ne’e deit, maibé presiza tetu buat barak didiak molok atu halo nodi hili enerjia alternativu-renovadu nebé mak diak baTimor Leste hakarak adopta. Konsiderasaun nebé presiza iha ne’e mak oin-sa ninia kontinuasaun, jestaun nebé la komplikadu, ninia ekonomizasaun, infrastutura no nebé importante liu atu hanoin iha ne’e mak ninia impaktu ekolójika no sosiál iha futuru no tempu naruk.
Wainhira Timor Leste hahu ukun-an, mina-rai nudar rekursu enerjia nebé fó suportasaun prinsipál ba nasaun ne’e nia moris, hanesan: transportasaun governu, saláriu membrus governu, projetus, selu idozus, veteranus no apoiu igrejas (katólika, protestantes no izlaun). Nebé tó ohin loron, ita hotu hatene katak ita nia mina-rai mak sei fó kontribuisaun nebé boot tebetebes ba roda enonomia iha parte hotu-hotu, buat ne’e ita bele senti lolós kuandu akontese kríze polítika hanesan agora lao daudaun hela. Ita hasoru krize uitoan, seidauk boot, ita senti buat hotu-hotu paralizadu, ahi iha foho mate, tanba osan laiha atu hatama mina husi liur, membru governu labele servisu diak, tanba la simu saláriu. Ne’e duni, Timor Leste sei hasoru probplema sériu liu, wainhira mina-rai okos xupa hotu ona, sei lori saida mak suporta vida nasaun ne’e? Atu evita problema ne’e, governu tenki antisipi hodi kria téknolojia rekursu enerjia alternativu-renovadu. Nune’e ita la dependente ba fundus mina-rai deit nodi sustenta Timor Leste nia vida.
Realidadi, Timor Leste ninia rekursu enerjia alternativu boot tebetebes maibé sei abandonadu total.Tanba sa? Timor Leste haré katak rekursu mina-rai nebé iha, foin bók sorin balu deit, aliás sei tomak. Mafiózu sira domina no influénsia makás governu nia desizaun, atu sira bele fan sira nia produsaun no sira nia téknolojia mai Timor Leste. Situasaun ne’e halakon tiha goveru Timor Leste ninia kreatividadi no sensibilidadi atu haré poténsia rekursu enerjia alternativu nebé abandonadu hela. Konsekuénsia, fundu mina-rai nian gasta hotu ba sosa konvustivel ba kareta governu, transportasaun públiku no óliu pezadu ba sustenta iletrisidadi rai-laran. Tuir lolós fundu mina-rai uza nodi dezenvolve ona enerjia alternativu no fontes rekursu ekonómika sira seluk nebé bele hatama osan.
Saida mak Timor Leste tenki halo? Governu ninia departementu relasionadu tenki halo estudu komparativu ho paízes viziñu ho sériu konaba oin-sa aplika téknolojia rekursu enerjia alternativu-renovadu, hanesan: Enerjia solar, anin, hydropower (bé ka tasi), bé manas no manas iha rai-okos. Planu ba estudu komparativu ne’e tenki sériu. Karik presiza halo komisaun espesiál ida kontrola no enkaixa hotu departementu sira nebé bok-an iha área ne’e. Atu ne’e hotu-hotu halo esforsu másimu hodi elabora no uza Timor Leste nia potensialidadi tomak nebé iha.
Alein ne’e, hanoin mos ba industria agrikultura nebé 100% sei toba dukur. Lixu (foer) nebé loron-loron soe iha Dili laran, ka iha munisípiu sira hotu-hotu sei sunu deit. Departemenu relasionadu sira hamutuk traxa planu atu oin-sa lixu sira, husi kada uma kain, lojas, agrikultura bele produz sai enerjia biodizel ka biomasa.
Programa oin-sa dezenvolve enerjia anin nodi hatan nesesidadi iletrisidadi ba uma kain, industria eskala kík (20 kW) no médiu (100kW), iletrisidadi ba bomba bé ba irigasaun natar, iletrisidadi ba produsaun hakiak manu no fahi.
Dezenvolve enerjia solar, tanba Timor Leste hetan loron matan nebé makás iha tempu bai-loron, kuaze loron tomak manas. Enerjia solar uza ba iletrisidadi iha aldeia, suku no distritu. Enerjia solar nebé iha potensia boot ne’e, bele provoka mos governu atu hanoin oin-sa kria fábrika nebé produs kareta ka motor uza enerjia solar. Timor Leste ninia sidadi mesak kík tanba ne’e iha posibilidadi boot tebetebes atu uza kareta enerjia solar hanesan ne’e. Vantajen enerjia solar, bele reduz importasaun konvustivel no reduz poluisaun nebé hahu mosu iha sidadi Dili. Atu hamosu kreatividadi hanesan ne’e, parte governu tenki kria sistema nebé diak ho banku komersiál sira atu fasilita no kria relasaun diak ho paizes amigo sira atu dezenvolve hamutuk téknolojia nebé pro povu kík.
Alein, enerjia solar, enerjia anin, Timor Leste mos iha potensia nebé seidauk uza ho másimu, mak enerjia bé. Konaba téknolojia hydropower (enerjia bé), Timor Leste bele aprende husi Israel. Oin-sa pais iha rai dezertu ne’e bele uza téknolojia hydopower nodi hasae produsaun agríkola nebé nasaun “normal” sira seluk, hanesan Europa no Timor Leste, bele hela dók iha kotuk. Servisu enerjia hydropower bele kria servisu integradu ho enerjia solar, enerjia anin atu fasilita produsaun ekonómika sosiedade iha aldeia, suku no distritu. Konaba fundu, dala ida tan, governu kria sistema ida hamutuk ho banku nasionál no banku mundiál atu fasilita programa hanesan ne’e. Programa integradu ne’e objetivu loke kampu servisu no reduz esportasaun rekursu ema nian ba servisu iha rai liur.
3. Konkluzaun
Timor Leste riku tebes ho variedadi enerjia tantu enerjia konvensionál no enerjia alternativu. Tanba ne’e la soi tebes Timor Leste atu kahe-an (dependente) deit ba kualidadi enerjia ida. Ne’e duni, presiza dezenvolve enerjia alternativu oioin atu Timor Leste bele independente duni . Iha enerjia renovadu barak nebé iha potensialidadi boot atu dezenvolve iha Timor Leste hanesan enerjia anin, enerjia bé (hydropower), enerjia solar (loron-matan), no enerjia biodizel/biomasa. Maibé presiza programa integradu inter-ministeriál no finansiamentu nebé klaru. Enerjia alternativu-renovadu ne’e kria atu bele troka no asegura enerjia fósil, liu-liu konvustivel ba transportasaun memberu governu, públiku no enerjia iletrisidadi ba populasaun sira iha área remotas.