Skip to main content

AMP vs PR: POLÍTIKA AKTUÁL TIMOR LESTE


Depois ELPA, 15/6/18, Governasaun VIII Governu Konstitusional seidauk funsiona ho normál. Tanba iha kontradisaun vertikál entre líderes AMP (PM atuál no Prezidente CNRT) ho Prezidente Repúblika RDTL, Sr. Francisco Lú-Olo.

Kontradisaun ideia, katak la simu malu, hahu husi rejeisaun PR Señor Francisco Lú- Olo ba lista naran sira nebé AMP aprezenta husi parte partidu CNRT nian nebé tuir vistu PR nian katak naran sira iha lista balu iha prosesu ba tribunál atu provas katak sira involve ka la involve iha aktus korupsaun.
Naran sira nebé tuir vistu PR Lú-Olo, iha indikasaun ba korupsaun, tanba ne'e la soi atu simu knár nodi sai servidores ba povu nudar ministrus.

Impedimentu husi PR Lú-Olo ba membrus CNRT nebé atu asume kargu ministrus ne'e, hetan reasaun makás busi Maun Xanana nudar Prezidente partidu nian. Tuir Prezidenti partiu CNRT nia pontidevista katak aksaun husi PR RDTL kontradisaun ho konstituisaun RDTL. Tanba wainhira Prezidente halo rejeisaun ba ministrus sira, sein iha karta notifikasaun husi tribunal. Tanba ne'e rejeisaun refere frájil no la hatudu PR RDTL ninia neutralidadi.

Hasoru situasaun ne'e, hamosu pro-kontra vis a vis iha parte laloran kraik, povu kiik sira hahu se'e dikur no harabat hirus-matan ba malu atu hatudu sira nia simpatia ba líder nain rua nebé agora daudaun seidauk hatudu sira nia hakarak atu rona malu oin-sa bele hakotu polémika ne'e atu ikus mai la rasta povu kiik ba tahu laran krize 2006, pakote II.

Atu evita krize pakote II ne'e "laloran kraik", povu kiik labele halo runguranga iha tasi-kidun nebé bele hamosu tsunami.
Wainhira "arus-bawah" la hakmatek ka faak mak terseira parte nebé hakarak esplora timor, sira sei tama kedas nodi uza "arus bawah" hanesan sira nia kuda polítika nodi harahun Timor.

Tanba ne'e, ita "arus bawah" aliás povu aileba, tenki koidadu atu la monu ba lasu perigozu husi terseira parte ka "pihak ketiga" nia manobra polítika. Atensaun iha ona indikasaun katak ema liur hatama kilat ba Timor. Ne'e sinal la diak! Entaun povu kiik mak tenki unidadi.
Ikus, Ita nia líderes sira nebé agora se'e dikur ba malu, sira mesak amigo diak no sira koinese malu diak liu duke ita kiik sira koinese sira. Tanba pro-kontra opiniaun entre sira buat normal. CENA hanesan ne'e ita haré dala barak ona. Cena ne'e hotu sira sei buka malu hemu tua-loke champanhia nodi festeja sira nia cena nia finalidadi iha dansa no hamnasa.

Maibé povu kiik la hatene akompainia drama, tanba uza liu sentimentu: emosaun, tanis, hirus, ikus mai lakon sira hanoin no neon, hamonu sira ba tahu laran. Povu kiik keta haluha: Wainhira lafaek rua tata malu no hafoer bé Ó keta koko tama! KARIK Ó ulun tós tama mak Ó sei sai sira nia banquete.

Mai ita hotu kalma, apoiu sira hotu atu ho ulun malirin no maduru atu rezlove problema ho matenek tuir ita lisan no ita nia fiar.


PAZ E BEM!

(Gcb)


Comments

Popular posts from this blog

ÉTIKA NEGÓSIU

Dezvantajen iha tempu badak nudar dalan nebé ema tenki liu atu hetan vantajen iha tempu naruk.             Ema Xina fiar, komersiante nebé susesu tenki iha kbiit kreatividadi nebé ás alein kapasidadi atu hadau oportunidadi. Embora atu alkansa   ézitu no hetan proveitu refere, husu atu komersiante ida tenki uza maneira saida deit mak mosu iha nia hanoin. Maibé, buat ne’e la signifika komersiante bele uza maneira foer no bosok atu hamonu nia rivál. Komersiante Xina iha kódigu étika nebé bandu uza maneira foer. Hamonu ema seluk nia komérsiu nudar hahalok nebé povu Xina hotar tebes. Kompetisaun nudar asaun nebé susar atu hases hosi   komérsiu. Dala barak akontese kompetisaun makás nebé hamosu sizma no ostilidadi.             Kompetisaun nebé saudável sei benefisia parte hotu. Nune mos kompetisaun nebé la justu sei la lori proveitu ba se deit no parte hotu. Karik iha...

MANEIRA | TIPS 3 HALO TÍTULU TEZE NEBÉ DIAK

Maneira oin-sa defini teze nia tema no deskobre títulu nebe furak, ida né mak nudar problema inísiu ba estudante sira atu hahu halo sira nia teze. Maibe ita boot lalika laran susar, tuir mai né sei aprezenta faze no maneira ka tips nebe bele implamenta nodi prosesu lalais ita boot nia teze. Espera katak molok le tema né ita boot le uluk ona tema primeiru nebe ami hakerek antes konaba tips 13 oin-sa halo propósta teze nian. I. BUKA TEMA NEBE DIAK NO FURAK Importanti tebtebes atu hili tema ka tópiku nebe diak. Iha buat lubuk ida nebe tenki tetu uluk molok hili teze nia títulu, hanesan: 1). Tópiku nebe hili ona, ita boot domina ka lae? 2). Dosente giador domina no bele lori ita boot durante prosesu halo teze né ka lae? 3). Atensaun diak ho tempu (deadline), tema nebe ita boot hili bele hotu lalais iha tempu badak ka lae? 4). Tuir kapasidadi, presiza orsamentu hira ba tema nebe ita boot hili? II. INSTRUMENTU APOIANTE 1). Foti Tópiku nebe fasil Tenki defini ho klaru kedas atu ...

Prezidente Repúblika Deklara “Funu”

Imajen Ilustrasaun Iha Kuarta Feira, Loron 8 fulan Abril 2020, Prezidente Repúblika, Franciso Guterres Lu’Olo, hato’o mensajen importanti ba povu tomak relasiona ho situasaun atuál ne’ebé povu presiza fó konsiderasaun, nune’e kolaborasaun entre povu ho Estadu no Governu bele alkansa ho di’ak ba nasaun no povu nia vida. Kona-ba ne’e, ami toma notas nesesáriu balu hodi fahe ba maluk sira tuir ami nia “ponto de vista” .   Primeiru, Señor Prezidente Repúblika toka uluk kona-ba situasaun emerjénsia ne’ebé Estadu no Governu servisu maka’as hela atu responde, mak: Funu hasoru ameasa COVID-19. Relasiona ho ameasa konkretu hosi virus ne’e, Governu limite kedas povu nia movimentu ho objetivu atu salva-guarda kada pesoa ho kada família timorense nia moris atu la hada’et virus ne’e ba maluk seluk. Apelu Prezidente Repúblika ho virus refere, nu’udar atensaun espesiál hosi aman nasaun nian ba oan sira, povu timorense, nia salvasaun perante atake hosi virus perigozu ne’e. Tanba ne’e povu...