Hosik hela ema Xina iha ne’e be deit,
sira sei bele moris no kria oportunidadi negósiu.
Iha espresaun katak “Ema Xina matenek tebes halo komérsiu”. Maibé talentu, interese, no matenek la halo komérsiu mai mesak. Matenek ne’e loloos bele forma, haburas, no aprende. Tan ne’e, hanoin ne’e be dehan ema Xina matenek halo komérsiu la’os buat hotu los. Tanba, ema se deit mak hetan oportunidadi, no formasaun diak nia mos bele susesu iha área negósiu.
Maibé atu sai komersiante ka negósiu-nain ne’e be susesu, ema ida tenki iha hahalok importanti sira ne’e. Hanesan pasiénsia, la fásil dezanima, matenek hadau oportunidadi, iha relasaun sosiál ne’e be diak, iha vizaun dook, kaer ba promete, no esforsu halo kliente sira konfia ba nia komérsiu. Alein ne’e, esperiénsia no sentimentu la hakmatek mos sai motivasaun prinsipál ba ema Xina nia ézitu iha komérsiu. Wainhira ema ida iha zona hakmatek, nia sei la dun iha esforsu atu promove nia komérsiu, sa tan wainhira nia komérsiu hetan tulun no subsídiu hosi parte governu.
Atu susesu iha komérsiu, ema ida tenki aprende hosi kraik. Esperiénsia mak mestri diak liu ba komersiante ida. Esperiénsia so bele hetan hosi involve-an ba iha asuntu sosa no fa’an. Iha asuntu ne’e, tenki iha sasan no servisu atu oferese no tenki iha esforsu hamaus ema atu nia hakarak sosa. Fa’an sasan presiza iha matenek. Komersiante ida tenki domina tékniku komunikasaun ne’e be fó impresaun diak, kumpriende psikolojia no merkadu nia hakarak. Maneira diak liu hodi hetan esperiénsia no matenek ne’e hahu ho servisu iha loja ritail ka Outlet ne’e be fa’an hahan. Matenek ne’e mos bele hetan liu hosi servisu hanesan sales ne’e be sei fó esperiénsia hodi hasoru kliente barak ne’e be ida-ida ho ninia hahalok.
Esperiénsia bele hetan liu hosi komérsiu no negósiu kiik sira seluk. Komérsiu hanesan ne’e nudar fatin treinu ne’e be diak liu hodi haburas interese no ema ida nia maturidadi antes hahu nia komérsiu rasik. Ema Xina dezenvolve baze komérsiu liu hosi negósiu loja ritail tanba nudar aliserse hodi hahu nia komérsiu. Loja ritail sira ne’e nudar ema Xina nia kbiit komérsiu nian, nune’e haposível sira atu domina área ekonómika iha nasaun ida .
Ema ne’e be foin hahu koñese área komérsiu tenki aprende maneira oi-oin halo komérsiu ne’e be prátika. Maibé iha realidadi, komersiante barak fó importánsia liu ba teória duke prátika. Estuda teória uluk hafoin mak hala’o nia prátika sei la halo ema ida sai komersiante ne’e be susesu. Dala ruma ema aprende ona teória negósiu, maibé labele implamenta iha mundu konkretu ne’e be nakonu ho dezafius, kompetisaun no estratejia bisnis seluk. Tanba ne’e, finalista barak iha área komérsiu hosi universidadi ne’e be famozu maibé failla sai komersiante ne’e be susesu. Sira hakarak servisu ba ema seluk hodi hetan saláriu, duke kria oportunidadi.
Ema Xina nia konseitu komérsiu mak servisu mesak. Ho servisu mesak, ema ida bele dezenvolve nia talentu no nia kapasidadi. Wainhira ema ida hakat tama ba mundu komérsiu, hakarak ka lakoi nia tenki hamrik mesak ho nia ain rasik. Nia servisu maka’as no nia inisitiava mak difini nia susesu no nia futuru. Komersiante tenki barani, kreativu, la fásil rende, no hakarak koko. Atu nia moris komérsiu nian la’o diak liu, komersiante labele iha opsaun seluk, eseptu nia tenki hasai forsa tomak ho hikis kosar.
Iha komérsiu manan no lakon nudar buat baibain. Wainhira ema ida la barani hasoru frakasu, diak liu labele halo negósiu. Iha komérsiu, laiha garantia ida mos katak komersiante ida sei hetan proveitu iha kada momentu. Dala ruma sira tenki hasoru momentu sira ne’e be difísil no kondisaun emerjénsia. Ba ema Xina, risku komérsiu ne’e be hetok boot, proveitu ne’e be nia sei hetan mos hetok maka’as liu tan. Halo kontratu ho maneira play safe sei la lori komersiante ida la’o dook bá oin. Dala ruma komersiante tenki lakon uluk molok nia goza nia proveitu sira. Frakasu ne’e be nia hasoru sei halo nia aprende ho sala hotu ne’e be nia halo iha pasadu. Esperiénsia ne’e nudar prosesu aprende nian ne’e be sei hatasak komersiante ne’e. Iha komersiante balu ne’e be nunka failla no monu, hanesan tasi ibun ne’e be laloran nunka baku.
Komérsiu ida atu bá oin ka kotuk dala barak depende ba hahalok ne’e be komersiante ida iha no iha momentu ne’ebé hanesan nia la hases tiha influénsia no eskenáriu ekonómiku ne’e be iha. Komersiante tenki iha kbiit no espíritu luta ne’e be aas. Sira la fásil hakruk ka rende ba kondisaun. Maibé halo kondisaun hakruk ba sira nia hakarak. Ida ne’e mak ema Xina sira nia raresik, eksesu. Hosik hela ema Xina iha ne’ebé deit, sira sei bele moris no kria oportunidadi negósiu ida. Iha ailaran tuan, rai-fuik maran, no iha illa kiik laiha ema, ema Xina iha kapasidadi transforma buat ne’e be iha atu halo sira bele moris nafatin. Ema Xina iha karákter no ispíritu ne’e be forte nudar motivasaun prinsipál ne’e be halo sira susesu.
Ema Xina barak mak sai susesu iha ema nia rai. Sira halai ba nasaun seluk ho deit hena ne’e be iha isin no laiha rikusoin ida mak bele garante. Maioria sira mai hosi grupu agrikultura no família kiak. Sira halai atu hosik-an hosi moris kiak ne’e be hanehan. Tan ne’e, sira tenki forte, pasiénsia, no iha hakarak atu moris iha kondisaun saida deit. Sentimentu la hakmatek no kondisaun ne’e be susar mak dudu sai sira atu hasoru dezafiu sa deit iha oin. Ispíritu ida ne’e kuda metin iha ema Xina nia fuan no halo sira la tauk hasoru frakasu. Garante ho ispíritu ne’e be forte ne’e, sira ba hasoru udan no anin boot ho pasiénsia tomak.
Kada komersiante tenki iha karákter, hahalok hanesan ne’e. Maneira ne’e be ema Xina uza hanesan buat fásil maibé tenki prátika. Sira la presiza teória no ipoteze ekonomia oi-oin atu hahu negósiu ida. Sira foti asaun no barani halo. Ema Xina la gosta hein tanba oportunidadi nunka hein sira. Komersiante la presiza halibur kapitál ne’e be naton no barak atu hahu halo komérsiu. Sira bele loke komérsiu tuir kbiit finanseiru ne’e be sira iha. Buat boot hotu hahu hosi kiik. Tan ne’e, atu sai komersiante ne’e be boot tenki hahu hosi buat kiik. Ida ne’e mak ema Xina sira nia maneira komérsiu no ida ne’e mak sai aliserse ne’e be importanti hodi halo ema ida sai komersiante ne’e be matenek ho iha kapasidadi hanoin. Buat ne’e be importanti liu mak esperiénsia no prosesu.
Laiha dalan ida mak fásil no lais atu la’o too iha foho tutun negósiu nian. Laiha pasiénsia, laran forte, badinas no solenidadi, komersiante ida sei mout iha dalan klaran. Laiha sala ida atu ita aprende hosi ema seluk. Aprende uluk lai maski sei lakon tempu barak. Maibé bele tulun ema ida atu sai komersiante ne’e be ema seluk bele respeitu. Komérsiu ida atu susesu ka la susesu kapitál ka finanseiru la’os fator determinante prinsipál. Ema barak mak iha kapitál boot, maibé mohu hotu tanba la hatene oinsá halo komérsiu. Dala ruma, ema ho kapitál kiik maibé iha koñesimentu barak kona-ba komérsiu bele halo komersiante ne’e susesu. Iha komérsiu, fator ida ne’e be ita labele hosik mak servisu maka’as no labele hamosu sentimentu baruk maski tenki hakas-an no liu hosi dalan komérsiu nian ne’e be iha kleuk barak no kleur. So sira ne’e be aguenta mak sei susesu. Sira ne’e be labele tahan, diak liu haluha tiha deit mehi ka hakarak atu halo komérsiu ka sai komersiante. Diak liu simu saláriu deit no la presiza atu ulun moras.
Rezumu ikus, karakterístika importanti nudar komersiante Xinéz, mak hanesan: pasiénsia, la fásil dezanima, matenek hadau oportunidadi, iha relasaun sosiál ne’e be diak no iha vizaun dook; kaer metin ba promesa; esforsu fó konfiansa ba kliente durante hala’o asuntu negósiu; iha laran-forte no ispíritu luta ne’e be aas; la gosta hein tanba oportunidadi nunka hein ita.