Skip to main content

OIN KABUAR NO REENTOOS NAROMAN IHA TALENTU BA NEGÓSIU


Iha ne’ebé mak iha bee, ema Xina iha.
           
            Ema Xina iha provérbiu furak barak no iha signifikadu ne’ebé kle’an. Iha provérbiu ida dehan nune’e, “Iha ne’ebé mak iha bee, ema Xina iha.” Provérbiu ne’e hatudu katak ema Xina bele hela iha ne’ebé deit inklui zona ne’ebé difisil. Tantu iha dezertu ka iha Áfrika, ema Xina bele halo kontratu no susesu iha komérsiu. Fiar ka la fiar, ema Xina bele loke restaurante iha nasaun Kenya no hala’o komérsiu ritail iha Nova Guiné, ne’ebé populasaun maioria sei moris primitivu. Sarak iha bee atu fó moris ba ema no natureza, ema Xina bele moris iha nasaun ne’ebé kiak liu. Ema Xina hanesan iha talentu atu buka moris. Ema Xina nia konseitu buka moris mak hanesan halo kontratu no servisu mesak. Ema ne’ebé simu saláriu komunidadi Xina la dun fó respeitu. Sira ne’ebé
loke komérsiu maski kiik, ho sai patraun no servisu-nain dala ida, iha komunidadi Xinéz ema sei respeitu liu. Grupu komersiante ema fihir nudar nível aas tanba sira ne’ebé halo kontratu konsidera nudar ema barani hasoru susar, dezafiu. Ema Xina fiar katak ho komérsiu, ema sei iha oportunidadi sai riku. Sira ne’ebé halo kontratu konsidera bele moris mesak ona. Enkuantu sira ne’ebé simu saláriu bele dehan seidauk maduru no forte atu hala’o moris ne’ebé loloos.
            Tanba ne’e labele hakfodak se ema Xina hakarak kompete halo kontratu. Sira ne’ebé halo kontratu sei hanaran tauke (boss) tanba sira livre defini sira nia destinu moris, sein iha presaun hosi ema seluk. Tauke mak líder no nia ko’alia ema rona liu duke sira ne’ebé laiha pozisaun ida mós. Halo kontratu hasa’e sira nia estratu sosiál. Halo komérsiu mós fó oportunidadi ba sira atu hasa’e família nia dignidadi. Situasaun ne’e isplika tanbasá ema Xina gosta halo kontratu. Ho hakarak ne’ebé kle’an no motivasaun hosi ambiente ho talentu uitoan ne’ebé iha, dudu ema Xina mosu iha komunidadi nudar péritu boot iha komérsiu.
            Iha ne’ebé deit, sira sei domina ekonomia. Imajina, ema Xina mai iha rai Melaiú ho situasaun kiak no laiha buat ida mós. Maibé, iha tempu ne’ebé la to’o dékade rua, sira konsege mosu nudar komersiante ne’ebé domina negósiu hanesan minerasaun fatuk besi ka minériu estañu, to’os boraixa, ritail no sllt. Dominasaun ne’e kontinua to’o ohin loron ho taikun sira ne’ebé aumenta barak no sira nia pozisaun metin liu tan. Hanesan dehan tiha ona antes, talentu la’ós mai mesak ka tun hosi bei-ala sira. Karik loos talentu komérisu ema Xina nian nudar eransa, ita peskiza koko taikun boot sira nia fundu ka pasadu. Ita sei deskobre katak sira loloos laiha esperiénsia iha komérsiu no mai hosi família kaer to’os ne’ebé kiak. Buat ne’ebé nudar ema Xina nia talentu loloos mak motivasaun ne’ebé book ka dudu sira atu tama ba atividadi komérsiu. Buat prinsipál ne’ebé dudu sira mak fator pobreza ka moris kiak, laiha opsaun, kondisaun sosiál ne’ebé halo la hakmatek, no dutrina konfuzionismu ne’ebé hanorin atu hakru’uk ba inan-aman. Maneira ida atu hatudu respeitu ba inan-aman mak ne’e halo sira haksolok no moris diak la kuran buat ida. Tanba ne’e, dalan úniku atu sai riku mak ne’e halo negósiu.
            Ema Xina iha kostume katak sei hosik nia komérsiu ba sira nia jerasaun. Loos katak ema Xina balu nia negósiu nudar negósiu família nian. Wainhira sira domina área komérsiu ida, sira sei domin no la fó fatin atu ema seluk hatohar monopoliza ne’e. Ba sira ne’ebé moris hosi família komersiante, sira sei hetan introdusaun kona-ba komérsiu nian dezde kiik. Introdusaun ne’ebé simu beibeik ikus mai haburas sira nia hakarak hodi halo komérsiu. Tanba liu hosi introdusaun ne’e, ema Xina gosta matemátika no bele konta ho lalais  karik kompara ho grupu seluk. Ema ne’ebé halo komérsiu tenki domina matemátika, mínimu hatene konta. Ema ne’ebé laiha interese ba matemátika ka prosesu kontajen sei hasoru difikuldadi atu sai komersiante ne’ebé susesu.
            Ema Xina konsidera  komérsiu nudar atividadi ida ne’ebé halo kontenti no ezamina kapasidadi mentál, fiziku, komunikasaun no influénsia ema seluk. Talentu iha relasaun ho interese. Se ema ida interese ba komérsiu, nia talentu sei mosu iha área ne’e. Ema Xina fiar katak atu hamosu talentu ne’e, ema la presiza hein to’o perfeitu

mak foin hala’o ka tama ba mundu komérsiu. Sarak iha ona intensaun no hakarak ba ne’e ba, bele hahu ona nia atividadi komérsiu. Ema ne’ebé iha talentu iha komérsiu sei hatudu aumentu ka progresu iha tempu badak. Ema ne’ebé laiha talentu susar atu promove nia komérsiu.
            Komérsiu ida ba oin ka kotuk sempre sai hanesan indikador ba ema Xina atu haré ema ne’e iha talentu ka lae iha komérsiu. Ema ne’ebé iha talentu no nakonu ho enerjia, sei kreativu liu no kada asaun sempre iha rezultadu. Ema ne’ebé iha talentu sempre iha sorte diak. Nune’e mós ema ne’ebé laiha talentu sei la hatudu progresu ne’ebé signifikativu maski nia esforsu maka’as oinsá. Karik sorte ka destinu diak sei la hela ho sira. Ema Xina fiar katak talentu no sorte ka destinu iha relasaun ne’ebé metin. Se ema ne’e loloos moris mai hanesan komersiante, sei serve ho área komérsiu. Karik lae, saida deit mak nia halo, ema ne’e sei la susesu nafatin iha komérsiu. Sujere ba grupu ne’e, atu troka área ka buka servisu seluk.
            Talentu sempre liga ho kapasidadi ne’ebé lori hosi moris. Sira ne’ebé iha talentu komérsiu, iha kbiit atu influénsia ema seluk. Ema mós fasil interesa ba nia. Povu Xinéz fiar, iha ema balu moris ho karakterístika nudar
komersiante. Grupu ne’e iha sorte no moris la susar. Karakterístika hotu ne’ebé hatudu katak ema ne’e iha talentu ba komérsiu mak ne’e nia oin kabuar, no midar, iha isin diak, reentoos luan no naroman, ho iha interese boot ba osan. Fiar ida ne’e loos ka lae, maibé susar atu prova ho siénsia, tanba kontráriu mós ho realidadi. Maibé, maizumenus oin sira hanesan ne’e mak halimar iha mundu ka área komérsiu no iha impriendedorizmu (kewirausahaan).

             

Popular posts from this blog

ÉTIKA NEGÓSIU

Dezvantajen iha tempu badak nudar dalan nebé ema tenki liu atu hetan vantajen iha tempu naruk.             Ema Xina fiar, komersiante nebé susesu tenki iha kbiit kreatividadi nebé ás alein kapasidadi atu hadau oportunidadi. Embora atu alkansa   ézitu no hetan proveitu refere, husu atu komersiante ida tenki uza maneira saida deit mak mosu iha nia hanoin. Maibé, buat ne’e la signifika komersiante bele uza maneira foer no bosok atu hamonu nia rivál. Komersiante Xina iha kódigu étika nebé bandu uza maneira foer. Hamonu ema seluk nia komérsiu nudar hahalok nebé povu Xina hotar tebes. Kompetisaun nudar asaun nebé susar atu hases hosi   komérsiu. Dala barak akontese kompetisaun makás nebé hamosu sizma no ostilidadi.             Kompetisaun nebé saudável sei benefisia parte hotu. Nune mos kompetisaun nebé la justu sei la lori proveitu ba se deit no parte hotu. Karik iha...

MANEIRA | TIPS 3 HALO TÍTULU TEZE NEBÉ DIAK

Maneira oin-sa defini teze nia tema no deskobre títulu nebe furak, ida né mak nudar problema inísiu ba estudante sira atu hahu halo sira nia teze. Maibe ita boot lalika laran susar, tuir mai né sei aprezenta faze no maneira ka tips nebe bele implamenta nodi prosesu lalais ita boot nia teze. Espera katak molok le tema né ita boot le uluk ona tema primeiru nebe ami hakerek antes konaba tips 13 oin-sa halo propósta teze nian. I. BUKA TEMA NEBE DIAK NO FURAK Importanti tebtebes atu hili tema ka tópiku nebe diak. Iha buat lubuk ida nebe tenki tetu uluk molok hili teze nia títulu, hanesan: 1). Tópiku nebe hili ona, ita boot domina ka lae? 2). Dosente giador domina no bele lori ita boot durante prosesu halo teze né ka lae? 3). Atensaun diak ho tempu (deadline), tema nebe ita boot hili bele hotu lalais iha tempu badak ka lae? 4). Tuir kapasidadi, presiza orsamentu hira ba tema nebe ita boot hili? II. INSTRUMENTU APOIANTE 1). Foti Tópiku nebe fasil Tenki defini ho klaru kedas atu ...

Prezidente Repúblika Deklara “Funu”

Imajen Ilustrasaun Iha Kuarta Feira, Loron 8 fulan Abril 2020, Prezidente Repúblika, Franciso Guterres Lu’Olo, hato’o mensajen importanti ba povu tomak relasiona ho situasaun atuál ne’ebé povu presiza fó konsiderasaun, nune’e kolaborasaun entre povu ho Estadu no Governu bele alkansa ho di’ak ba nasaun no povu nia vida. Kona-ba ne’e, ami toma notas nesesáriu balu hodi fahe ba maluk sira tuir ami nia “ponto de vista” .   Primeiru, Señor Prezidente Repúblika toka uluk kona-ba situasaun emerjénsia ne’ebé Estadu no Governu servisu maka’as hela atu responde, mak: Funu hasoru ameasa COVID-19. Relasiona ho ameasa konkretu hosi virus ne’e, Governu limite kedas povu nia movimentu ho objetivu atu salva-guarda kada pesoa ho kada família timorense nia moris atu la hada’et virus ne’e ba maluk seluk. Apelu Prezidente Repúblika ho virus refere, nu’udar atensaun espesiál hosi aman nasaun nian ba oan sira, povu timorense, nia salvasaun perante atake hosi virus perigozu ne’e. Tanba ne’e povu...