Skip to main content

Posts

Showing posts from September, 2018

AMO PAPA FRANSISKU: SEKSU NU’UDAR PREZENTE HOSI MAROMAK

Seksu nu’udar oferta ka prezente hosi Maromak. Papa Fransisku ko’alia kona-ba domin nia kdi’ak   ne’e be mai hosi hakarak, no soe pornografia.             Seksu la’os buat tabu ka bandu, maibé liu-liu nu’udar “prezente hosi Maromak” ne’e be halo atu hatudu domin no kontínua kria moris. Papa ko’alia nune’e hodi krítika pornografia iha   parte industria nu’udar buat la los, sala dalan. Katak iha bisnis ne’e uza seksu hodi hetan lukru.             Seksualidadi, seksu, nu’udar Maromak nia grasa. La’os bandu ka tabu, Papa Fransisku ko’alia ne’e ba grupu joven sira hosi Dioseze Grenoble-Viene iha Fransa iha loron Segunda Feira (17/09). Komentáriu ne’e nu’udar resposta ba joven idade 16 ne’e husu maneira oin sá hala’o moris iha mundu ne’e be “hafoer” ema nia isin.             Domin entre mane ho feto id...

XINA NIA MANEIRA NEGÓSIU

Hosik hela ema Xina iha ne’e be deit, sira sei bele moris no kria oportunidadi negósiu.             Iha espresaun katak “Ema Xina matenek tebes halo komérsiu”. Maibé talentu, interese, no matenek la halo komérsiu mai mesak. Matenek ne’e loloos bele forma, haburas,   no aprende. Tan ne’e, hanoin ne’e be dehan ema Xina matenek halo komérsiu la’os buat hotu los. Tanba, ema se deit mak hetan oportunidadi, no formasaun diak nia mos bele susesu iha área negósiu.             Maibé atu sai komersiante ka negósiu-nain ne’e be susesu, ema ida tenki iha hahalok importanti sira ne’e.   Hanesan pasiénsia, la fásil dezanima, matenek hadau oportunidadi, iha relasaun sosiál ne’e be diak, iha vizaun dook, kaer ba promete, no esforsu halo kliente sira konfia ba nia komérsiu. Alein ne’e, esperiénsia no sentimentu la hakmatek mos sai motivasaun prinsipál ba ema Xina nia ézitu iha komé...

FATIN NEGÓSIU NE’E BE DIAK TUIR FEN SHUI

Atu hetan ikan boot, ita tenki prepara iska no kail ne’e be diak.             Ema Xina la fó importánsia ba infeita fatin komérsiu parte laran nian. Espasu hotu ne’e be iha fatin komérsiu, tenki prienxe ho sasan, labele hosik mamuk. Loja ka fatin komérsiu   mak deskreve katak atividadi komérsiu iha fatin ne’e   átivu ka pásivu, la’o ka la’e. Kada sala tenki fó imajen katak atividadi komérsiu la’o ho diak.   Iha loja balu fó importánsia liu ba infeita uma ka loja laran, tan ne’e haluha tiha aspetu sira ne’e be iha relasaun ho kualidadu produtu, atendimetu, sosa-nain nia hakarak, valor ema nian, no lokalizasaun. Laiha utilidadi se fatin komérsiu ne’e ninia aparensia furak los no hakonu ho móveis ne’e be karun, maibé failla atu hakonu kleinte nia hakarak.             Parte laran infeita ho furak tebetebes sei laiha signifikadu se kliente sira simu atendimentu ...