Skip to main content

ESTRADA LUXU FALTA MANUTENSAUN

Foto: Estrada nasional-internasional dirasaun Mota Ain/Maliana: Rai-taka kuaze tinan

TNH - Estadu Timor-Leste iha osan atu investe iha área hothotu. No to ohin loron investimentu boot nebe Governu halo no kontinua investe mak estrada. Maibé problema mak ne'e hafoin Governu investe tiha miloens no biloens ba estrada diak no 'luxu', hafoin hosik eh abandona tiha, sein halo manutensaun kontínua. Embora baleta no estrada hotu nakonu ho rai no fatuk. Lolos kondisaun hanesan ne'e sei bele salva. Maibé Ministériu kompetente la liga duante tinan até udan mai sobu sai pior.

Projetu estrada barak nebé abandona mak hanesan: Estrada Dili ba Mota Ain; estrada Aileu ba Ainaro, estrada Dili ba Baucau, no auto estrada (jalan toll) iha Suai. Projetu estrada sira ne'e hotu kategoria luxu no kualidadi. Tanba kolokasaun orsamentu ba konstrui projetu sira ne'e ho osan montante boot no rezulta projetu nebé mos kualidadi.

Atu estrada hotu nebé hau mensiona iha leten bele uza ba tempu naruk, Governu presiza jere ho diak no profesionál. Nuné atu Estadu la tau osan ba hadia estrada iha fatin hanesan iha kada OJE.

Jestaun ka manutensaun estrada ne'e lolos laos susar. Tanba Estadu iha rekursu umanu barak demais até haruka ba rai-liur mos sei la kuran. Rua, rekursu imoveis mos komesa hahu aumenta, hanesan estrada foun hotu nebé hau mensiona iha leten. Sa mak Governu bele halo ho rekursu rua ne'e? Governu rekruta funsionáriu Cleaner hosi kada suku nebé horik-besik estrada refere atu lorloron bele halo jestaun ba estradas, ho jobs descriptions hanesan: tesi dut, hamos baleta, hasai rai-monu ba estrada/baleta-laran no kontrola ai-hun hotu nebé (tuan no maran ona) bele hamosu dezastre (ou monu baku mate ema) iha tempu udan no anin boot.

Agora oin-sa Governu bele finansia funsionáriu Cleaner iha leten? Katak foti osan hosi nebé atu selu sira? Kria sistema dada retribuisaun hosi transporte terrestre hotu nebé utiliza estradas nebé Estadu meilora ona. Oin-sa atu realiza? Monta Postu Kolektor retribuisaun nian iha kada munisípiu. Signifika iha kada munisípiu presiza harí Portaun (Gate) tama no sai nian. Ou bele uza sistema Auto Estrada nian hanesan: Sistema dijital no GPS, nebé bele koolabora hamutuk ho banku nasional. Konaba folin tiket retribuisaun ba kareta rai-laran la hanesan ho kareta mai hosi rai-liur; tikete ba transporte públiku la hanesan ho transporte privadu; roda nen (6) nian la hanesan ho roda sanolu (10), etc.

Ho sistema ka jestaun simples ne'e ita hotu iha responsabilidadi ba sasan hotu nebé Governu halo ona ba povu no uza osan povu nian. Buat hotu nebé Governu halo tanba povu, ba povu no povu ne'e duni mak atu utiliza. Tanba ne'e, povu mos tenki iha responsabilidadi moral atu koidadu no hamatan nudar ninian rasik. Maneira oin-sa atu hamatan ne'e ida mak liu hosi retribuisaun. Iha sistema servisu ne'e, Estadu atu organiza ka nudar jestor deit. Ne'e duni, lolos buat hotu nebé Estadu halo ba povu nudar povu nian. Tanba ne'e, nudar Timor oan, mai ita hotu kontinua hamoris ita nia ispiritu sentido de pertence nian ba ita nia nasaun doben ne'e.

Comments

Popular posts from this blog

ÉTIKA NEGÓSIU

Dezvantajen iha tempu badak nudar dalan nebé ema tenki liu atu hetan vantajen iha tempu naruk.             Ema Xina fiar, komersiante nebé susesu tenki iha kbiit kreatividadi nebé ás alein kapasidadi atu hadau oportunidadi. Embora atu alkansa   ézitu no hetan proveitu refere, husu atu komersiante ida tenki uza maneira saida deit mak mosu iha nia hanoin. Maibé, buat ne’e la signifika komersiante bele uza maneira foer no bosok atu hamonu nia rivál. Komersiante Xina iha kódigu étika nebé bandu uza maneira foer. Hamonu ema seluk nia komérsiu nudar hahalok nebé povu Xina hotar tebes. Kompetisaun nudar asaun nebé susar atu hases hosi   komérsiu. Dala barak akontese kompetisaun makás nebé hamosu sizma no ostilidadi.             Kompetisaun nebé saudável sei benefisia parte hotu. Nune mos kompetisaun nebé la justu sei la lori proveitu ba se deit no parte hotu. Karik iha...

MANEIRA | TIPS 3 HALO TÍTULU TEZE NEBÉ DIAK

Maneira oin-sa defini teze nia tema no deskobre títulu nebe furak, ida né mak nudar problema inísiu ba estudante sira atu hahu halo sira nia teze. Maibe ita boot lalika laran susar, tuir mai né sei aprezenta faze no maneira ka tips nebe bele implamenta nodi prosesu lalais ita boot nia teze. Espera katak molok le tema né ita boot le uluk ona tema primeiru nebe ami hakerek antes konaba tips 13 oin-sa halo propósta teze nian. I. BUKA TEMA NEBE DIAK NO FURAK Importanti tebtebes atu hili tema ka tópiku nebe diak. Iha buat lubuk ida nebe tenki tetu uluk molok hili teze nia títulu, hanesan: 1). Tópiku nebe hili ona, ita boot domina ka lae? 2). Dosente giador domina no bele lori ita boot durante prosesu halo teze né ka lae? 3). Atensaun diak ho tempu (deadline), tema nebe ita boot hili bele hotu lalais iha tempu badak ka lae? 4). Tuir kapasidadi, presiza orsamentu hira ba tema nebe ita boot hili? II. INSTRUMENTU APOIANTE 1). Foti Tópiku nebe fasil Tenki defini ho klaru kedas atu ...

Prezidente Repúblika Deklara “Funu”

Imajen Ilustrasaun Iha Kuarta Feira, Loron 8 fulan Abril 2020, Prezidente Repúblika, Franciso Guterres Lu’Olo, hato’o mensajen importanti ba povu tomak relasiona ho situasaun atuál ne’ebé povu presiza fó konsiderasaun, nune’e kolaborasaun entre povu ho Estadu no Governu bele alkansa ho di’ak ba nasaun no povu nia vida. Kona-ba ne’e, ami toma notas nesesáriu balu hodi fahe ba maluk sira tuir ami nia “ponto de vista” .   Primeiru, Señor Prezidente Repúblika toka uluk kona-ba situasaun emerjénsia ne’ebé Estadu no Governu servisu maka’as hela atu responde, mak: Funu hasoru ameasa COVID-19. Relasiona ho ameasa konkretu hosi virus ne’e, Governu limite kedas povu nia movimentu ho objetivu atu salva-guarda kada pesoa ho kada família timorense nia moris atu la hada’et virus ne’e ba maluk seluk. Apelu Prezidente Repúblika ho virus refere, nu’udar atensaun espesiál hosi aman nasaun nian ba oan sira, povu timorense, nia salvasaun perante atake hosi virus perigozu ne’e. Tanba ne’e povu...