Skip to main content

Posts

Showing posts from August 26, 2018

OIN KABUAR NO REENTOOS NAROMAN IHA TALENTU BA NEGÓSIU

Iha ne’ebé mak iha bee, ema Xina iha.                         Ema Xina iha provérbiu furak barak no iha signifikadu ne’ebé kle’an. Iha provérbiu ida dehan nune’e, “Iha ne’ebé mak iha bee, ema Xina iha.” Provérbiu ne’e hatudu katak ema Xina bele hela iha ne’ebé deit inklui zona ne’ebé difisil. Tantu iha dezertu ka iha Áfrika, ema Xina bele halo kontratu no susesu iha komérsiu. Fiar ka la fiar, ema Xina bele loke restaurante iha nasaun Kenya no hala’o komérsiu ritail iha Nova Guiné, ne’ebé populasaun maioria sei moris primitivu. Sarak iha bee atu fó moris ba ema no natureza, ema Xina bele moris iha nasaun ne’ebé kiak liu. Ema Xina hanesan iha talentu atu buka moris. Ema Xina nia konseitu buka moris mak hanesan halo kontratu no servisu mesak. Ema ne’ebé simu saláriu komunidadi Xina la dun fó respeitu. Sira ne’ebé loke komérsiu maski kiik, ho sai patraun no servisu-nain dala ...

PAUS FRANSISKUS DISERANG MASALAH KEADILAN

Kardinal Kolombia mengecam serangan 'memalukan' pada Paus Fransiskus. Kardinal Salazar mengatakan bahwa Paus Fransiskus diserang karena fokus beliau pada keadilan untuk membela orang miskin. Kepala dewan uskup Amerika Latin menentang "serangan terhadap Paus sebagai pribadi", menyusul kontroversi seputar pernyataan Uskup Agung Carlos Maria Vigan tentang Paus. Dewan, yang dikenal sebagai CELAM untuk akronimnya dalam bahasa Spanyol, memperingati 50 tahun pertemuan regional uskup yang berlangsung di Medellin, Columbia, pada tahun 1968, yang dirancang untuk bekerja ke arah pembongkaran kemiskinan dan penyakit di negara tersebut . Kardinal Ruben Salazar dari Bogota, presiden CELAM, mengatakan bahwa ketika gerakan yang berfokus pada orang miskin yang muncul dari Medellin pada akhir tahun 1960-an pernah diserang, sekarang serangan-serangan itu diarahkan pada mereka yang mendukungnya, seperti Paus Fransiskus. Kardinal membuat pernyataan itu selama Misa pada hari Mingg...

PASIÉNSIA LA MOE NO SERVISU MAKA’AS MAK DALAN BA SUSESU IHA NEGÓSIU

Buat pasiénsia ne’e moruk, maibé nia fuan midar tebetebes.             Ema Xina nia sigredu susesu nian ida iha área komérsiu tanba servisu maka’as, no esforsu ne’ebé la hatene dezamina no dezapontadu. Hahalok rua ne’e laiha, esforsu saida deit mak ita halo sei laiha rezultadu, lafolin. Dala ruma, frakasu bele sai mestri diak ba sira ne’ebé hakarak hala’o komérsiu. Iha frakasu mak halo ema ida bele aprende kona-ba sala, mukit, no frakeza hotu ne’ebé akontese. Tenki simu frakasu ho pozitivu atu servisu maka’as liu tan. Figura boot barak no negósiu-nain sira ne’ebé susesu iha mundu negósiu hasoru frakasu no monu hader. Maibé, sira hader-hamrik no harí falí sira nia bisnis hodi sai reinu bisnis ne’ebé boot no laiha komparasaun. Iha provas barak atu haré nudar izemplu.             Istória multimilionáriu hosi Tailándia ne’ebé monu to’o kiak, bele sai hanesan motivu ispíritu b...

LISAUN MORÁL NEGÓSIU NIAN

Atu susesu iha kampu komérsiu, tenki sai komersiante ne’ebé ema fiar, matenek ba buat komérsiu nian, no la ko’alia barak.             Ema Xina iha lisaun diak barak ne’ebé ajuda sira nia ézitu komérsiu nian. Lisaun ne’e la’ós rikusoin nudar eransa hosi família balu. Lisaun ne’e aprende hosi esperiénsia wainhira hala’o atividadi komérsiu nian. Iha komérsiu, aspetu sira hanesan produtu, abilidadi   maneira fan (marketing) nudar elementu hotu ne’ebé importanti. Aspetu importanti ida ne’ebé dala barak komersiante sira la konsidera mak kliente ne’ebé fiel. Kliente laiha, produtu laiha folin. Nune’e mós abilidadi sei la hamosu buat diak ruma se nia la konsege dada kliente nia interese no atensaun atu sosa produ ne’ebé fa’an. Lisaun ne’e mos hanorin komunidadi komérsiu Xinéz   atu serví no tinu kliente hanesan liurai. Kliente nia hakarak tomak tenki atende. Tenki fó atendimentu ne’ebé diak liu ba kliente.    ...

SIGREDU NEGÓSIU

Maski domin no hamta’úk labele valoriza ho osan, maibé rikusoin bele fó felisidadi no foti aas família nia estratu sosiál iha komunidadi.             Ema Xina nia susesu iha área komérsiu dala barak hamosu pergunta oioin. Ema barak husu oinsá ema Xina bele susesu hanesan ne’e iha área komérsiu no ekonomia. Maibé tuir loloos Xina tauke, taiko, no taikun mai hosi família kiak. Barak liu hosi sira ne’ebé sai hosi nasaun Xina lori deit hatais iha isin, no laiha buat ida mós   inklui rikusoin no edukasaun. Barak hosi sira mós nunka tuir formasaun formál no mós iha delek letra.   Maibé sira konsege mosu hanesan komersiante ne’ebé susesu no riku tebetebes. Ema Xina barak sai riku iha nasaun seluk la’ós iha sira nia rai moris fatin, nasaun Xina. Ekonomia Ázia Sudeste barak liu iha ema Xina nia liman ka dominasaun. Iha inísiu, sira nia objetivu mai atu buka han deit. Maibé ikus mai, sira mak fó han no loke oportinidadi servis...

ÉTIKA NEGÓSIU

Dezvantajen iha tempu badak nudar dalan nebé ema tenki liu atu hetan vantajen iha tempu naruk.             Ema Xina fiar, komersiante nebé susesu tenki iha kbiit kreatividadi nebé ás alein kapasidadi atu hadau oportunidadi. Embora atu alkansa   ézitu no hetan proveitu refere, husu atu komersiante ida tenki uza maneira saida deit mak mosu iha nia hanoin. Maibé, buat ne’e la signifika komersiante bele uza maneira foer no bosok atu hamonu nia rivál. Komersiante Xina iha kódigu étika nebé bandu uza maneira foer. Hamonu ema seluk nia komérsiu nudar hahalok nebé povu Xina hotar tebes. Kompetisaun nudar asaun nebé susar atu hases hosi   komérsiu. Dala barak akontese kompetisaun makás nebé hamosu sizma no ostilidadi.             Kompetisaun nebé saudável sei benefisia parte hotu. Nune mos kompetisaun nebé la justu sei la lori proveitu ba se deit no parte hotu. Karik iha...