“Sá de’it mak sai nu’udar ema nia hanoin,karik nia hatene no fiar,
mak buat ne’ebe nia hanoin sei akontese duni.”
Napoleon Hill
*****
Iha joven ida tu’ur bilan hela tanba frustasaun. Nia senti sá mak nia liu iha nia moris mak ne’e hakat hosi frakasu ida ba frakasu seluk. Iha loron ida nia tu’ur iha varanda hodi reflete hela nia moris. Nia hakfodak derepenti avó mane ida mosu iha nia oin.
Avó ne’e, haree ba nia hamnasa ho simpátiku no dehan, “Tan sá hakfodak haree ha’u? Ó nia hanoin mamuk, tanba ne’e avó la’o hosi ne’ebá to’o iha nia oin mós Ó la hatene. Sá mak akontese ho Ó, joven?
Joven ne’e hatan ba avó ne’e, “Avó, hau kolen. Sá mak ha’u halo sempre failla, failla no failla hela deit. Ha’u la hatene tenki halo oin sá ho moris ne’e?”
Avó ne’e basa joven ne’e nia kba’as no dehan, “Agora hamrik tuir ha’u mai. ”Hafoin joven ne’e hamrik la’o tuir avó ne’e bá fatin ida. Durante iha dalan, joven ne’e la hatene sá mak avó ne’e’ hanoin.
La kleur, sira to’o iha uma ida ne’ebe halo hosi vidru hotu. Uma ne’e boot no moos, iha laran nakonu ho aifunan iha vazu ho kor oi-oin.
Hafoin avó ne’e dehan, “Joven, tama bá uma laran liu hosi odamatan vidru ne’ebá no foti aifunan iha vazu ne’ebe ó bele haree hosi odamatan vidru ne’e, hafoin lori mai ha’u.”
Joven ne’e hetok la kumpriende sá mak avó ne’e hanoin. Nia dehan iha nia laran, “Oh, atu foti de’it aifunan iha vazu ne’e fásil, loke de’it odamatan bele foti ona, sá tan aifunan vazu ne’e bele haree hetan hela hosi vidru ne’e. Loke de’it odamatan ha’u bele foti ona vazu ne’e.”
Nia hahú hakat bá loke odamatan vidru ne’e. Afinál sá mak nia haree hosi odamatan vidru liur la hanesan ho sá mak nia imajina, nia tenki loke odamatan vidru barak. Hafoin nia dehan, “serteza katak aifunan ne’e iha sala ne’e agora,” ko’alia nune’e nia loke daudaun odamatan. Afinál aifunan vazu ne’e la iha ne’ebá. Nia mós tenki loke tan odamatan ne’e atu nia bele loke odamatan vidru ikus liu no nia susesu hetan duni aifunan vazu ne’e hafoin nia lori fó ba avó ne’e.
Nia dehan, “Avó, aifunan vazu mak ne’e.”
Avó ne’e ko’alia maibé dada halimar nia ibu-rahun naruk ne’e, “Ah joven, tan sá foti aifunan vazu de’it bele kleur nune’e?”
Joven ne’e mós hatan, “Sim avó, ha’u haree klaru los aifunan vazu ne’e iha sala laran hosi vidru liur, maibé sá mak ha’u hanoin afinál la los. Iha odamatan vidru barak ne’ebe ha’u tenki loke antes ha’u foti aifunan vazu ne’e.”
Ho hamnasa …. avó ne’e dehan, “Ida ne’e mak naran susesu.” Joven ne’e la kumpriende sá mak avó ne’e ko’alia.
Hafoin avó ne’e kontínua ko’alia, “Joven, ha’u haree Ó kolen los hala’o moris ne’e, nu’udar Ó dehan, failla, failla no failla tan. Moris nu’udar prosesu ida halo sai no hatudu, inklui halo sai no hatudu se iha moris ne’e ita soi duni atu failla hanesan simu ema nia lia-fuan aat nodi hatun ita.”
‘Joven, odamatan vidru hotu ne’ebe ohin Ó loke ne’e nu’udar frakasu ne’ebe Ó hasoru. Tanba Ó iha hakarak no fiar maka’as, tan ne’e maski Ó kolen, Ó sei iha kbiit atu loke odamatan frakasu ida por ida to’o susesu duni hetan aifunan vazu ne’e. Joven, Ó senti ka lae, hetok odamatan frakasu barak ne’ebe Ó loke, automatikamente frakasu barak mak Ó hakat liu ona hodi besik ba susesu ne’ebe Ó atu hetan, hanesan odamatan sira ohin ne’e. Wainhira odamatan barak mak Ó loke, nune’e Ó mós besik daudaun ona ba aifunan vazu ne’ebe Ó buka.”
Hafoin joven ne’e tu’ur ho hakmatek. Nia hanoin hetan ho sá mak nia halo ona. Nia mós promete ba nia-an rasik atu hamrik fali no la dezista eh rende. Nia hakuak ho rei avó ne’e no dehan, “Avó, obrigadu barak, tanba avó loke ona ha’u nia matan kona-ba moris ne’e ninia sentidu.”
Mensajen ne’e atu dehan sá ba ita? Wainhira hakarak hirus, hirus ho pozitivu ba ita nia-an rasik. Ko’alia ba ita nia-an rasik, katak “Ha’u bele‼ Klaru katak ha’u bele‼ Hatudu ba ema ne’ebe hatun ita, katak sá mak sira ko’alia kona-ba ita la los. Hanesan sá mak hateten iha aikanoik ohin, “ Moris ne’e tenki halo sai no fó prova, inklui halo sai no fó prova katak sá mak ema seluk ko’alia kona-ba ita, katak ita failla nu’udar buat la los.” Se ita esforsu, hafoin ita failla, hamrik fali no hafoin koko fali ho esforsu ne’ebe maka’as liu, halo nune’e beibeik to’o susesu. Failla hafoin koko nu’udar experiénsia di’ak, duke failla antes koko. Frakasu eh faillansu nu’udar lisaun. La bele ta’uk atu koko, tanba iha moris ne’e, monu nu’udar buat baibain, maibé eroi ne’ebe kona tiru no kanek todan, bele hamrik fali, ne’e mak la’os buat baibain.
Susesu ne’e buat prosesu ida. Susesu ita la bele obriga nia atu mai lalais. Ita presiza pasiénsia no esforsu nafatin la hatene kolen to’o ita kaer buat susesu ne’e iha ita nia liman laran. Buat hotu-hotu iha ninia tempu ne’ebe los. No tempu ne’e sei to’o mai. Fiar tenki metin to’o ita liman kaer buat susesu ne’e. Wainhira ita fiar la metin, oin sá ita bele susesu. Molok ita simu buat ida, ita tenki fiar uluk.