Skip to main content

Posts

ARTE NEGÓSIU

Mundu komérsiu nakonu ho kompetisaun makás ho nia maneira oioin. Tanba ne’e, komersiante tenki prepara-an ho arte defende-an nudar komersiante atu hasoru atake iha forma saida deit no posibilidadi nebé sei mai.             Ema Xina konsidera komérsiu nudar arte. Atu bele domina ho matenek, ema tenki pasiénsia hodi aprende buat kiik no boot hotu nebé relasiona ho atividadi komérsiu.   Arte komérsiu presiza matenek atu haré ho kuidadu, no la tó atu aprende teória deit. Halo kontratu presiza prátiku no ezije ema fleksivel nafatin. Komersiante tenki matenek adapta ho situasaun no lé merkadu nia hahalok ho sosa-nain nia hakarak. Sira mos tenki hafoun-an tuir tempu nia modifikasaun. Komersiante diak liu labele taka-an. Sira tenki iha koiñesimentu no kapasidadi haré ba dok. Hanesan arte defende-an, atividadi komérsiu labele uza hodi hanehan ka persege ema. Prinsípiu komérsiu hodi tulun ema no selu sira nia kolen mak osan no mat...

EMA XINA NIA SISTEMA NEGÓSIU

Maski uitoan no neineik maibe sei tó rohan duni.             Atu hahu atividadi komérsiu ema ida labele uza dalan korta. Sira tenki halo preparasaun uitoan antes hahu atividadi komérsiu ida. Komérsiante tenki kumpriende sistema komérsiu nebé lao. Ema Xina dala barak uza sistema   komérsiu   ho orientasaun ba sosa-nain. Ho liafuan seluk, sistema ne’e fó importansia liu ba hasoru ema husi oin ba oin ou   face to face entre komersiante ho sosa-nain no komunikasaun ho ema barak. Ema Xina fiar katak komersiante tenki kria   relasaun nebé metin no halo belun ho sosiedadi. Relasaun ne’e importanti hodi promove nia komérsiu. Se lae, komersiante sei hasoru problema wainhira fan nia sasan. Tanba sosa-nain sira mak defini produtu ida sei iha folin ka lae. Komersiante nebé matenek sei uza sistema komérsiu nebé bele atrai sosa-nain nia hakarak atu vizita beibeik nia fatin ka loja.       ...

EMA XINA NIA KULTURA NEGÓSIU

Laiha razaun ba ema ida atu la susesu, se nia badinas.             Badinas mos nudar fator ida hosi ema Xina nia ézitu ka susesu iha atividadi komérsiu. Ema Xina hakarak tama ba hasoru dezafiu, obstákulu, no susar atu halo susesu sira nia atividadi komérsiu. Sarak lukru hosi komérsiu ne’e bele han-hemu no iha proveitu uitoan, konsidera ne’e naton ona ba sira. Laiha razaun ba ema ida atu la susesu se sira servisu nafatin ho badinas. Ema Xina hakarak hader iha dadersan nakukun no kontinua servisu tó kalan. Sira servisu makás. Tan ne’e,   laiha razaun ba se deit atu hirus ka laran moras sira. Ema nebé servisu makás iha direitu atu moris kontenti. Wainhira ema seluk sei toba dukur ho sira nia mehi diak, ema Xina sai tiha ona ba servisu no buka han. Nebé, sira soi duni atu simu kolen nudar rezultadu hosi saida mak sira halo ona.             Ema Xina nia susesu iha komér...

AMO PAPA FRANSISKU APELU BA RELIJIOZU NO RELIJIOZA ATU MATENEK UZA MÉDIA SOSIÁL

Amo Papa dezapontadu ho sarani, padres, no bispos zaman now nia hahalok wainhira iha misa, sira preokupa hasai uluk mak foto ho smarthphone duke sira buka hakmatek hasae orasaun.             Amo Papa Fransisku, Líder Katólika nebé tur iha Vatikanu, iha ninia omília ida iha semana rua liu ba, husu no apelu ba relijiozu no relijioza atu uza média sosiál hanesan facebook no twitter ho fohok ka matenek. Tuir Amo Papa haré, atividadi iha médi sosiál bele halo relijiozu no relijioza sira iha poténsia ladun tau matan no hases tiha sira nia atensaun hosi obrigasaun konaba moris relijiaun nian.   No Amo Papa mos husu atu relijiozu no relijioza sira hosik tiha, katak la kaer smartphone ka mobile matenek ne’e.             Maski Amo Papa mos hatene katak smartphone   no tablet nudar instrumentu rua nebé útil tebestebes ba komunikasaun iha era ida ne’e. Maibé, Amo P...