Skip to main content

Posts

SA MAK SIÉNSIA EKONOMIA?

Estuda konaba Siénsia Ekonomia, iha sorumalu da'uluk ne'e ita sei estuda konaba asuntu importanti lima. Primeiru, konaba siénsia ekonomia. Segundu, konaba ekonomia nudar siénsia sosiál. Tolu, konaba mikro-ekonomia. Hat, konaba saida mak makro-ekonomia. 5. Estuda ekonomia nia vantajen ba ita an rasik. Mai ita hahú. 1.Sa mak siénsia ekonomia? Ekonomia katak estudu konaba eskazes no nia implikasaun ba uzu rekursu oioin, produsaun sasan no servisu, kresimentu produsaun hosi tempu ba tempu, no problema kompleksu oioin seluk nebé sai atensaun vital/importanti liu hosi sosiedadi. 2. Ekonomia laos asuntu númeru deit Ekonomia nudar siénsia sosiál ida ho interese oioin iha kampu seluk mos, inklui siénsia polítika, jeografia, matemátika, sosiolojia, psikolojia, enjenaria, direitu, medisina, no negósiu. Asuntu prinsipál/sentrál ekonomia nian mak oin sa determina uzu rekursu hotu nebé lójiku liu no efikáz hodi atende objetivu privadu no sosiais nian. Produsaun no servisu, in...

AI MARAN HAMATE EMA IHA DILI

Ai-hun matak, tahan tebar nia funsaun fo mahon, iha tempu manas; produz CO2,ba ema nia vida; hafurak sidadi; hafurak foho-lolon no foho leten; sai horik fatin ba balada fuik sira; hametin-rai no hakiak we-matan. Maibé, ita oho (tesi) hotu, fa’an ba kompainia tunu paun, tunu sate, no konsumu familia nian (tein). Ah! Tan sa imi sei sunu ai? Dehan: “Imi riku mina?’’ Eh bro keta ibun boot! Ami dale deit… Nega? Afinál imi NATO ida mos! NATO=No Action Talking Only. Uluk kansaun antiga dehan:Timor furak; Timor matak.Aifunan buras halo Dili matak. Agora fali Dili rai-sidadi ai-hun tuan nakrakat. Uluk malae portugés haruka kuda ai no aifunan; hafutar Dili sai matak no elegante. Nudar provas Timor oan konta iha múzika ho loko-an. Maibé jerasaun foun la haré ona furak ne’e. Ohin loron, sidadi Dili nakfila ba sidadi ‘MUZÉU’ ai-hun tuan no maran: La iha tahan; la iha funan. Dili, hafalun-an ho lixu no dois. Tanba atu hamos nia uma-hun no nia bairro, hein Mr. $3. Iha ne...

ESTRADA LUXU FALTA MANUTENSAUN

Foto: Estrada nasional-internasional dirasaun Mota Ain/Maliana: Rai-taka kuaze tinan TNH - Estadu Timor-Leste iha osan atu investe iha área hothotu. No to ohin loron investimentu boot nebe Governu halo no kontinua investe mak estrada. Maibé problema mak ne'e hafoin Governu investe tiha miloens no biloens ba estrada diak no 'luxu', hafoin hosik eh abandona tiha, sein halo manutensaun kontínua. Embora baleta no estrada hotu nakonu ho rai no fatuk. Lolos kondisaun hanesan ne'e sei bele salva. Maibé Ministériu kompetente la liga duante tinan até udan mai sobu sai pior. Projetu estrada barak nebé abandona mak hanesan: Estrada Dili ba Mota Ain; estrada Aileu ba Ainaro, estrada Dili ba Baucau, no auto estrada (jalan toll) iha Suai. Projetu estrada sira ne'e hotu kategoria luxu no kualidadi. Tanba kolokasaun orsamentu ba konstrui projetu sira ne'e ho osan montante boot no rezulta projetu nebé mos kualidadi. Atu estrada hotu nebé...

SEKRETÁRIU ESTADU PÉSKAS NIA VIZITA IHA ATAÚRO

ATAÚRO (TNH) - (18-20 Máiu). Iha loron ne’e, Sua Eselénsia Sekretáriu Estadu Péskas, akompañia hosi ekipa servisu Gabinete SEP no Diretores hosi Diresaun Jerál Péskas nian, halo viajen ba Nusa Ataúro. Viajen ne’e transporta ho ró Komando Unidade Polícia Marítima (UPM) nian. Durasaun viajen ne’e maizumenus minutu 40 (hat nolu). Viajen nebé lais no haksolok tebes, embora pasajeirus balu fuan-tali atu kotu. Tanba ró halai ho velosidadi makás. Asuntu Servisu Preparasaun ba komemorasaun Loron Restaurasaun Independénsia Timor-Leste nian, kada tinan, Primeiru Ministru delega kada Membru Governu atu desloka ba munisípiu hotu hodi sai hanesan inspetor ba serimónia Isar Bandeira Nasionál ba komemora loron importanti ne’e. Relasiona ho eventu ne’e Sua Eselénsia Sekretáriu Estadu Péskas simu knar iha Ataúro. Aproveita okaziaun ne’e, Sua Eselénsia ho ekipa tékniku Diresaun Jerál Péskas nian desloka ba Ataúro loron rua antes, ho objetivu observa no soru-malu ho peskadores Ataur...

Privacy policy

Terms and Conditions Welcome to Timor Now - Hatene! These terms and conditions outline the rules and regulations for the use of Timor Now - Hatene's Website, located at https://timornowhatene.blogspot.com. By accessing this website we assume you accept these terms and conditions. Do not continue to use Timor Now - Hatene if you do not agree to take all of the terms and conditions stated on this page. Our Terms and Conditions were created with the help of the Terms & Conditions Generator Online and the Free Terms & Conditions Generator . The following terminology applies to these Terms and Conditions, Privacy Statement and Disclaimer Notice and all Agreements: "Client", "You" and "Your" refers to you, the person log on this website and compliant to the Company’s terms and conditions. "The Company", "Ourselves", "We", "Our" and "Us", refers to our Company. "Party", "Parties...

Prezidente Repúblika Deklara “Funu”

Imajen Ilustrasaun Iha Kuarta Feira, Loron 8 fulan Abril 2020, Prezidente Repúblika, Franciso Guterres Lu’Olo, hato’o mensajen importanti ba povu tomak relasiona ho situasaun atuál ne’ebé povu presiza fó konsiderasaun, nune’e kolaborasaun entre povu ho Estadu no Governu bele alkansa ho di’ak ba nasaun no povu nia vida. Kona-ba ne’e, ami toma notas nesesáriu balu hodi fahe ba maluk sira tuir ami nia “ponto de vista” .   Primeiru, Señor Prezidente Repúblika toka uluk kona-ba situasaun emerjénsia ne’ebé Estadu no Governu servisu maka’as hela atu responde, mak: Funu hasoru ameasa COVID-19. Relasiona ho ameasa konkretu hosi virus ne’e, Governu limite kedas povu nia movimentu ho objetivu atu salva-guarda kada pesoa ho kada família timorense nia moris atu la hada’et virus ne’e ba maluk seluk. Apelu Prezidente Repúblika ho virus refere, nu’udar atensaun espesiál hosi aman nasaun nian ba oan sira, povu timorense, nia salvasaun perante atake hosi virus perigozu ne’e. Tanba ne’e povu...

WHO Deskobre COVID - 19 Bele Aguenta Moris Iha Anin

TIMOR NOW HATENE: WHO - Orgwnizasaun Mundiál Saúde nian (OMS) - tetu hela "asaun prevensaun liu hosi anin" ba ekipa médiku sira hafoin estudu foun ida mostra katak COVID -19 bele aguenta moris iha anin durante tempu balu. COVID-19 (Corona Virus Deases' 2019) bele namlele iha anin, nia kahe -an nafatin iha anin depende ba fatores sira hanesan manas no húmidu, tenik funsionáriu OMS ne'e. Ofisiál sókoru sira hosi Pakistaun nian rega desinfektan nu'udar esforsu ida hodi reduz peste COVID -19 atu la namkari iha Peshawar, Pakistaun. Virus ne'e bele hadaet liu hosi gota eh buat been balu, ne'ebé dala barak liu hosi fanin ka mear, nu'udar Dra. Maria Van Kerkhove, xefi unidadi doensa no zoonosis OMS nian ne'ebé foin mosu, hato'o ba jornalista sira iha konferénsia imprensa virtuál iha loron segunda liu ba. "Wainhira ita boot halo prosedimentu ne'ebe rezulta aerossol hanesan ekipamentu médiku nian, ita boot iha posiblidadi ne'ebé it...